Uticaj poljoprivrednih aktivnosti na smrtnost mladunčadi primata: Studija otkriva značajne posljedice
Istraživački tim koji uključuje stručnjake iz Universiti Sains Malaysia, Njemačkog centra za integrativno istraživanje bioraznolikosti, Sveučilišta Leipzig i Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju, proveo je detaljnu studiju o utjecaju poljoprivrednih aktivnosti na preživljavanje dojenčadi južnih svinjorepih makakija na poluotoku Malezije. Ova studija, objavljena u prestižnom časopisu Current Biology, donosi alarmantne nalaze o stopi smrtnosti među mladunčadima ovih primata.

Tijekom gotovo desetogodišnjeg perioda, znanstvenici su pažljivo pratili dvije skupine ovih makakija, koje žive u mozaiku tropskih šuma i plantaža uljanih palmi. Otkriće koje je proizašlo iz ove dugoročne studije ukazuje na trostruko povećanje smrtnosti među dojenčadima koji provode značajno vrijeme u blizini plantaža palminog ulja. Ovaj porast smrtnosti povezuje se s čestim susretima s predatorima, povećanim interakcijama s ljudima, te izloženošću štetnim poljoprivrednim kemikalijama, uključujući pesticide.

Značaj ovog otkrića je dalekosežan. U divljim populacijama primata, preživljavanje dojenčadi ključno je za održavanje zdravih i održivih populacija. No, kada su ove životinje izložene opasnostima koje donose ljudske aktivnosti, posebno u poljoprivrednim područjima koja graniče sa njihovim prirodnim staništima, posljedice mogu biti katastrofalne. Ova studija naglašava važnost razumijevanja utjecaja ljudske interakcije na divlje životinjske populacije, posebno u regijama gdje su staništa tropskih šuma ugrožena zbog širenja poljoprivrednih područja.

U kontekstu ove studije, zabilježena je porazna statistika: 57% mladunčadi rođene između 2014. i 2023. godine umrlo je prije doseganja prve godine života. Ovo predstavlja znatno veću stopu smrtnosti u usporedbi s drugim populacijama divljih primata, ističući ozbiljnost situacije. Istraživači ističu da je ključno ne samo prepoznati ovaj problem, već i poduzeti korake kako bi se zaštitile ove važne životinjske populacije.

Poljoprivredne plantaže, iako nude izvor hrane, ujedno predstavljaju i značajan rizik za divlje životinje koje ih posjećuju. Ova studija posebno ukazuje na potrebu za većom sviješću o posljedicama poljoprivrednih praksi na okoliš i biodiverzitet. Budući da se poljoprivredna proizvodnja širi, posebno u područjima bogatim biodiverzitetom kao što je Malezija, postaje sve važnije razviti održive prakse koje će umanjiti negativan utjecaj na divlje životinje.

Ova studija također potiče na promišljanje o načinima na koje se mogu uskladiti poljoprivredne potrebe i očuvanje divljih vrsta. Uključivanje ekoloških smjernica u upravljanje poljoprivrednim područjima može pridonijeti smanjenju negativnih utjecaja na divlje životinje. Također, potrebno je istražiti alternative konvencionalnim poljoprivrednim kemikalijama koje mogu biti štetne za divlje životinje.

Na kraju, ova studija služi kao podsjetnik da su ljudske aktivnosti i priroda neraskidivo povezane. Očuvanje divljih vrsta i njihovih staništa nije samo pitanje zaštite prirode, već i ključno za održavanje zdravog i uravnoteženog okoliša za buduće generacije. Razumijevanje i rješavanje ovih kompleksnih izazova zahtijeva zajednički rad znanstvenika, poljoprivrednika, političkih donositelja odluka i šire javnosti.

Dr. Nadine Ruppert iz Universiti Sains Malaysia, koja vodi terensko istraživačko mjesto, ističe različite rizike koji utječu na primatsku mladunčad. "Jedni od očitih rizika uključuju veću vjerojatnost da će novorođenčad makakija postati plijen divljih pasa koji lutaju plantažama ili da će ih ljudi uhvatiti i ilegalno prodati kao kućne ljubimce," objašnjava ona. Međutim, upozorava i na manje vidljive dugoročne učinke pesticida na divlje životinje sisavce, koji su slabo razumijevani i istraživani.

Značajna saznanja iz studije ukazuju na povećane stope smrtnosti dojenčadi kada su majke rodile prvi put ili kada postoji dugi interval između dva uzastopna poroda. Ovo odstupa od dosadašnjih studija koje su pokazivale veću smrtnost kod kraćih međuporodnih intervala. Dr. Anna Holzner (iDiv, MPI EVA, UL i USM), glavna autorica studije, objašnjava kako akumulacija ili unos pesticida u majčinom tijelu može igrati ključnu ulogu u ovom fenomenu. "Postoje naznake da određene štetne tvari korištene u poljoprivredi mogu prijeći placentarnu barijeru i utjecati na nerođeno potomstvo. Također, znamo da se molekule topljive u mastima mogu prenijeti putem majčinog mlijeka," dodaje ona.

Studija naglašava hitnu potrebu za rješavanjem antropogenih prijetnji životinjama u poljoprivrednim krajobrazima. Profesorica dr. Anja Widdig (UL, MPI EVA i iDiv), suautorica studije, ističe značaj kemijske analize za razumijevanje učinaka pesticida na divlje životinje sisavce. "Već je poznato da je upotreba pesticida u poljoprivredi dovela do značajnog pada populacije insekata. Naša istraživanja potiču na provedbu ekološki prihvatljivih praksi uzgoja koje bi umanjile rizike ne samo za divlje životinje, već i za ljude koji žive u blizini ovih područja," naglašava Widdig.

Ovo istraživanje, koje je među ostalim financirala Deutsche Forschungsgemeinschaft (DFG; FZT-118), predstavlja važan korak u razumijevanju složenih interakcija između divljih životinja i ljudskih poljoprivrednih aktivnosti. Dokazi koji upućuju na povezanost između upotrebe pesticida i povećane smrtnosti dojenčadi kod južnih svinjorepih makakija ukazuju na potrebu za dubljim istraživanjem utjecaja poljoprivrednih kemikalija na divlje životinje.

Posebno zabrinjava činjenica da se ove kemikalije ne samo akumuliraju u tijelima majki, već se mogu prenijeti i na nerođenu mladunčad kroz placentu, kao i na dojenčad kroz majčino mlijeko. Ovo otkriće postavlja nove izazove u zaštiti i očuvanju divljih životinja, naglašavajući potrebu za promjenom u načinu na koji se poljoprivreda provodi u blizini staništa divljih životinja.

Studija također poziva na razvoj alternativnih, ekoloških metoda u poljoprivredi koje bi smanjile upotrebu štetnih pesticida. Implementacija takvih praksi mogla bi imati dvostruki učinak: smanjenje štetnih utjecaja na divlje životinje i poboljšanje kvalitete života za ljude u blizini poljoprivrednih područja.

Ovo istraživanje pruža temelj za daljnja istraživanja i razvoj strategija koje bi pomogle u rješavanju ovog složenog problema. Sa sve većim globalnim pritiskom na prirodne resurse, neophodno je pronaći održive načine koegzistencije čovjeka i divlje faune, čuvajući pri tome delikatnu ravnotežu ekosustava.

Izvor: German Centre for Integrative Biodiversity Research