U vremenu kada se informacije šire brzinom munje putem digitalnih kanala, sve je važnije razumjeti kako društvene mreže utječu na širenje ideja i dezinformacija, te kako te mreže oblikuju naše kolektivno mišljenje.
Fenomen iluzije informacijske dostatnosti dovodi do toga da ljudi, čak i uz djelomične informacije, vjeruju kako imaju sve relevantne činjenice za donošenje odluka. To može imati ozbiljne posljedice na način na koji percipiramo svijet oko sebe, uvjereni da smo u pravu čak i kad nismo.
Istraživanje Sveučilišta u Plymouthu analiziralo je motive gledatelja prijenosa uživo ekstremnih vremenskih uvjeta. Studija otkriva kako ljudi koriste prijenose za provjeru rizika, podršku pogođenim područjima i učenje o hazardima.
Novo istraživanje otkriva da dojenčad koja odrasta u četvrtima s boljim obrazovnim i socioekonomskim prilikama ima veću funkciju mozga. Povećanje pristupa visokokvalitetnom obrazovanju može značajno doprinijeti ranom dječjem razvoju.
Istraživanje je pokazalo da odrasli koji su kontinuirano igrali sportove tijekom mladosti imaju manje simptoma anksioznosti i depresije u usporedbi s onima koji su odustali ili nikada nisu igrali. Najčešći razlozi za odustajanje su nedostatak zabave i osjećaj nedovoljnosti.
Institut za psihologiju na Sveučilištu Johannes Gutenberg u Mainzu otkriva kako su mladi u dobi od 14 do 20 godina danas zadovoljniji samostalnim životom nego prije deset godina. Studija ističe promjene u društvenim normama i stavovima prema romantičnim vezama među adolescentima.
Koristimo kolačiće kako bismo poboljšali vaše iskustvo pregledavanja. Nastavkom pregleda ove web stranice slažete se s našom upotrebom kolačića. Za više informacija pročitajte našu Politiku Privatnosti.