S obzirom na to da se Donald Trump ističe u mnogim anketama kao vodeći kandidat za predstojeće predsjedničke izbore u SAD-u, njegove izjave o globalnoj sigurnosti i vanjskoj politici moraju se shvatiti ozbiljno. U veljači, Trump je s lakoćom izjavio kako bi poticao Rusiju da djeluje po svojoj volji prema državama NATO-a koje ne plaćaju svoje račune. U intervjuu za GB News ovog tjedna upozorio je saveznike da "ne iskorištavaju" SAD.

Nigdje to ne izaziva više zabrinutosti nego u baltičkim državama - Litvi, Latviji i Estoniji. Trump ponekad izražava želju za prekidom svih vojnih pomoći SAD-u Ukrajini, ali također želi potkopati članak 5 Ugovora NATO-a - načelo kolektivne obrane, što je postalo sve važnije u svjetlu agresije Rusije. Britanski vojni izvori izražavaju zabrinutost da će Trumpove izjave ojačati Putinovu odlučnost u vezi s Ukrajinom i mogu dovesti do toga da napreduje na još većem teritoriju.

Čak i prije nego što se Trump pojavio na političkoj sceni SAD-a, baltičke su zemlje posebno bile zabrinute zbog rastućih ambicija Rusije. Napokon, bile su invadirane i okupirane od strane Rusije 1940. godine, a zatim prisiljene postati dio Sovjetskog Saveza. Mnogo je ljudi koji se još uvijek mogu sjetiti života u Sovjetskom Savezu.

Od ruske aneksije Krima 2014. godine, baltičke države su najglasnije upozoravale na egzistencijalnu prijetnju koju predstavlja Rusija, i sve tri zemlje povećale su svoje vojne troškove na više od 2% svojeg BDP-a, te su nedavno pristale povećati ga na 3%.

Izgradnja zajedničkih obrana U svjetlu rastućih sigurnosnih zabrinutosti, ministri obrane u Latviji, Litvi i Estoniji su se u siječnju dogovorili o uspostavi zajedničke baltičke obrambene zone na svojim granicama s Rusijom i Bjelorusijom. To bi uključivalo izgradnju fizičkih obrambenih struktura poput bunkera.

Estonija planira započeti izgradnju 600 bunkera početkom 2025. godine. Države će također surađivati u razvoju raketne artiljerije i osiguravanju da njihova oprema, streljivo i ljudstvo budu ažurirani.

Estonija je udvostručila veličinu svoje teritorijalne obrambene snage na 20.000 ljudi, dok je Latvija ponovno uvela obvezno vojno služenje 2023. godine nakon što je postala jedina baltička država koja je prestala s obveznim vojnim služenjem 2006. godine.

Latvija također planira udvostručiti veličinu svojih oružanih snaga na 61.000 do 2032. godine. U međuvremenu, Litva je sklopila sporazum s Njemačkom koji omogućuje da stalna brigada od 4.800 njenih vojnika bude spremna za borbu na ruskoj granici do 2027. godine.

Putinovo obećanje ruskoj manjini S obzirom na to da Rusija graniči s 14 zemalja, zašto su baltičke države posebno zabrinute za svoju sigurnost? Osim geografske blizine, značajan broj etničkih Rusa živi u baltičkim zemljama (5% u Litvi, 25% u Estoniji i 36% u Latviji. U istočnoestonskom gradu Narvi, 95,7% stanovništva čine izvorni govornici ruskog jezika, a 87,7% su etnički Rusi.

To je važno jer je Putin izjavio da prisutnost značajnog broja etničkih Rusa koji žive izvan Rusije, zbog "katastrofalnog" raspada Sovjetskog Saveza, predstavlja "humanitarnu katastrofu epskih razmjera" jer su Rusi odvojeni od "svoje domovine". Putin je obećao aktivno zaštititi sve "Ruse" koji žive u inozemstvu.

Posebno je Putin izrazio zabrinutost zbog načina na koji se etnički Rusi tretiraju u baltičkim zemljama, primjećujući da deportacija etničkih Rusa (posebno u Latviji gdje su nedavno bile promjene u imigracijskim zakonima), predstavlja prijetnju ruskoj nacionalnoj sigurnosti.

Kremlj je također prosvjedovao protiv rušenja sovjetskih spomenika u baltičkim državama, stavljajući estonsku premijerku, Kaju Kallas, na svoju listu traženih zbog toga.

No tvrdnje o želji za zaštitom Rusa u inozemstvu zapravo su samo izgovor za opravdavanje eskalacije s baltičkim državama, što će testirati savez NATO-a i destabilizirati organizaciju. Stoga nije samo važno da tamo žive etnički Rusi – postoje i strateški razlozi koji ih čine lakim metama.

Čak i s jačanjem broja vojnika u baltičkim zemljama, Rusija trenutno ima 1,32 milijuna aktivnog vojnog osoblja i dva milijuna aktivne rezerve. Zajedno to je više od ukupne populacije Litve od 2,8 milijuna ljudi, i daleko više od Estonije i Latvije koje imaju populaciju od 1,3 milijuna, odnosno 1,8 milijuna ljudi.

Za Litvu, koja graniči s Bjelorusijom i ruskim mini-državom Kalinjingradom, postoje zabrinutosti da bi prva mogla biti preuzeta od strane ruskih snaga, što bi tada fizički izoliralo Litvu od ostatka Baltika. Kalinjingradska regija je u posljednjim godinama postala sve više militarizirana, s instaliranim balističkim projektilima Iskander i sustavima S-400. S Trumpovim prijedlogom da oslabi američku obvezu prema NATO-u ako bude izabran, neće biti velikog odvraćanja za Putina da zgrabi nisko viseće voće.

Trenutna reakcijska snaga NATO-a sastoji se od približno 40.000 vojnika, s planovima za nadogradnju na 300.000 vojnika. No, jedinice brze reakcije mogle bi još uvijek biti prespore da zaštite Baltik od ruskih snaga jer, ironično, premještanje velikih jedinica, vozila i streljiva preko granica je birokratski proces koji zahtijeva vrijeme. Bilo bi važno imati odličnu obavještajnu službu i brzo djelovati, što će biti otežano s potencijalnim odustajanjem SAD-a od svojih obveza.

Iako je Rusija uložila velik dio svojih resursa u pobjedu u ratu u Ukrajini, Putin i dalje teži širenju ruskog suvereniteta preko postsovjetskih država i učinkovitom raspadu NATO-a, što Trump ne smatra problematičnim. Kako Rusija pojačava svoj ratni stroj, baltičke države čvrsto vjeruju da ruska agresija neće stati na Ukrajini i da bi one mogle biti sljedeće.