Prema nedavnim projekcijama Ujedinjenih naroda, očekuje se da će populacija afričkog kontinenta do 2050. godine gotovo udvostručiti svoj broj. U tom razdoblju, tržište rada trebalo bi primiti dodatnih 800 milijuna mladih Afrikanaca. Uzimajući u obzir trenutačno visoku stopu nezaposlenosti mladih u mnogim afričkim državama, postavlja se ključno pitanje: tko će stvoriti stabilna masovna radna mjesta?
Većina strategija za stvaranje novih radnih mjesta na velikoj skali oslanja se na modele rješenja koji su se pokazali uspješnima drugdje, često izvan Afrike. Ti modeli uključuju poticanje poduzetništva za razvoj brzorastućih start-up poduzeća, uvođenje tehnoloških inovacija koje bi mogle otvoriti nove industrije ili osnivanje centara za izvođenje poslovnih procesa u inozemstvu zbog jeftine radne snage.
Međutim, rijetke politike izravno podupiru domaće inicijative koje su već dokazale sposobnost stvaranja stabilnih radnih mjesta na velikoj skali.
U potrazi za odgovorima, moji suautori i ja okrenuli smo se neobičnom izvoru. Istražili smo kako su organizirane radionice za popravak automobila, konkretno, analizirali smo četvrt Dagoretti Corner u Nairobiju, Kenija.
U tom području, 105 gotovo identičnih radionica za popravak automobila smjestilo se jedna uz drugu. Zamislite ograde od valovitog željeza koje određuju granice poslovanja, a svaka nudi potpuno istu uslugu na istoj lokaciji.
Ovaj fenomen nije neuobičajen u većim afričkim gradovima. Tisuće različitih trgovaca – od prodavača voća do proizvođača namještaja – smjestili su svoje poslovanje jedni pored drugih. Na prvi pogled, ovo se čini kao strategija koja nije usmjerena na konkurenciju, pa zašto onda odabrati takav pristup?
Utvrđeno je da ove radionice to čine djelomično zato što na taj način stvaraju neformalni sustav socijalne skrbi. U našoj studiji, poslovanja za popravak automobila međusobno su se podržavala na razne načine kako bi osigurala svoj opstanak i razvoj.
Naša otkrića upućuju na to da bi se politike trebale usmjeriti na potporu ovim neformalnim sustavima socijalne skrbi. Oni su rasprostranjeni u urbanim područjima i stvaraju radna mjesta na velikoj skali. Međutim, politike često podržavaju pojedince, a ne skupine, u neformalnom gospodarstvu. To bi moglo dovesti do erozije ovih sustava socijalne skrbi, čime se ugrožavaju sredstva za život.
Tijekom posljednja dva desetljeća, broj radionica za popravak automobila u četvrti Dagoretti Corner porastao je s 11 na 105 identičnih poslovanja. Kako pokazuju satelitske slike u donjem videu (radionice označene žutom bojom), ove su se radionice znatno proširile i sada su potpuno integrirane u urbanu infrastrukturu.
Ovakvo grupiranje poslovanja često se smatra pokazateljem neuspjeha ekonomske i urbanističke politike razvoja od strane analitičara industrije, stručnjaka za razvoj i donositelja politika. Postoji uvjerenje da bi grupirana poslovanja trebala ostvariti višu razinu efikasnosti, konkurentnosti, specijalizacije i inovacija.
Ipak, mnoga poslovanja nastavljaju raditi na isti način kao i prije deset godina, s malo promjena ili unapređenja. Koji su benefiti od ovakvog načina poslovanja?
Kroz naš terenski rad u četvrti Dagoretti Corner, posjetivši radionice za popravak automobila i provodeći intervjue s 45 vlasnika, identificirali smo pet načina na koje vlasnici poslovanja stvaraju vlastiti sustav socijalne skrbi:
Prvo, zajedno štede i ulažu novac. To se često čini na maloj skali, kroz neformalne rotirajuće štedne i investicijske asocijacije. U Keniji se to zove chamas i štedno-kreditne zadruge (Saccos), što je slično kreditnim unijama i zadrugama. Zajednička štednja omogućava vlasnicima da dobiju zajam i omogućuje vlasnicima poslovanja da zajedno investiraju. Umjesto da budu konkurenti, poslovanja su međusobno ovisna i vjeruju jedni drugima u zajednički rast.
Drugo, poslovanja nude prilike za naukovanje, omogućavajući mladima iz ruralnih područja Kenije da se obuče i opreme znanjem i resursima potrebnim za pokretanje vlastitih radionica za popravak automobila. Kroz naukovanje, mehaničari postaju upoznati sa sustavom socijalne skrbi i nastavljaju njegovo održavanje u budućnosti.
Treće, povjerenje je krhko i vlasnici poslovanja nalaze načine za samonadzor protiv slobodnog jahanja i krađe. Konkurentno ponašanje rješavaju kroz samostalno organizirane odbore. Krađa klijenata od susjednog poslovanja smatra se krađom i nadzire se. Ponovljeni loš kvalitet popravaka i zlouporaba alkohola među mehaničarima također se nadzire. Posebno eksploatacijski klijenti se stavljaju na crnu listu. Naposljetku, vlasnici žele osigurati da klijenti doživljavaju Dagoretti Corner kao sigurno mjesto za povjeravanje svojih vrijednih automobila.
Četvrto, poslovanja se međusobno podupiru u vremenima krize, kada su na rubu bankrota, kako bi osigurala opstanak. Chamas i Saccos osiguravaju hitan novac za premošćivanje financijskih pukotina. Poslovanja privremeno posuđuju svoje zaposlenike drugim poslovanjima kako bi smanjila financijsko opterećenje plaćanja plaće. Također, poslovanja podugovaraju poslove popravka ugroženim poslovanjima, osiguravajući barem neki novčani tok dok poslovanje ponovno ne krene.
Peto, u vremenima osobnih kriza kada su sredstva za život ugrožena, zbog visokih medicinskih računa ili troškova pogreba, poslovanja kolega priskoče i pružaju vrstu osiguranja. Vlasnici, zaposlenici i naučnici zajednički doprinose sredstvima kako bi podržali one u izrazitoj potrebi i spriječili ih da zapadnu u bijedu. Ovaj neformalni osiguravateljski sustav čak se proširuje i na članove obitelji.
Ovaj neformalni sustav socijalne skrbi ključan je jer pruža stabilno zaposlenje, mogućnosti štednje i ulaganja te osiguranje na značajnoj razini.
Politike koje podržavaju rast pojedinačnih poduzetnika u ovim područjima – kao što su obuka i financijske injekcije usmjerene prema diferencijaciji poslovanja – vjerojatno će uvesti konkurentsko ponašanje među identičnim poslovanjima. To rizikuje urušavanje sustava socijalne skrbi, a time i zaposlenosti na velikoj skali.
Politike moraju ojačati neformalne sustave socijalne skrbi Iz našeg istraživanja zaključili smo da politike trebaju dodatno omogućiti, ojačati i zatim iskoristiti postojeće sustave socijalne skrbi kod grupiranih poslovanja kako bi potaknule rast tvrtki i zaposlenosti. To su uporišta kooperativnog ponašanja koja treba zaštititi, a ne transformirati ili premjestiti.
Jedan od načina kako se to može postići je stvaranje transparentnih kooperativnih struktura i izlaznih puteva za pojedinačna poslovanja kako bi rasla. To bi ojačalo sustav socijalne skrbi i trebalo bi biti polazište političkih rasprava.
Na primjer, ciljane intervencije upravljanja mogle bi učiniti chamas i Saccos otpornijima kako bi ih zaštitili od prijevare i poboljšali njihovu sposobnost samoorganizacije. Digitalne tehnologije mogu ovdje odigrati ulogu kako bi ove štedne i investicijske sheme unaprijedile u suvremeno doba. Jednom kada postanu otporne, financijske injekcije od strane vlade za podršku firmama u neformalnom gospodarstvu mogu se tada provoditi kroz ove sheme, a ne kroz zasebne, vladine entitete.
Ne isključujemo potencijal za političke intervencije koje traže podršku pojedinačnim firmama. Ipak, ove moraju biti osjetljive na kontekst kako bi omogućile poslovanjima da rastu bez erozije socijalnog poretka.
Original:
Tim Weiss
Docent, Odsjek za menadžment i poduzetništvo, Imperial College London
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!