U svemirskoj industriji svjedočimo formiranju novog obrasca kako broj zemalja i entiteta koji pristupaju svemiru raste i raznolikost se širi. Ovaj dinamičan pejzaž stvara konkurenciju, ali i potencijal za znanstvenu suradnju, kao i izazove i mogućnosti koje dolaze s napretkom.
Proteklo desetljeće donijelo je razvoj i širenje komercijalnog sektora svemira s novim, privatnim sudionicima koji se suočavaju s tehnološkim izazovima - od lansiranja u svemir do komunikacija i satelitskih snimki Zemlje. Prošle godine, globalna svemirska industrija doživjela je procvat lansiranjem više od 2,660 satelita u orbitu, te poslala u svemir međuplanetarne sonde, landere i mnogo više. U Sjedinjenim Američkim Državama, SpaceX bio je odgovoran za gotovo 90% tih lansiranja. Paralelno s ovim napretkom je širenje sposobnosti više od 70 zemalja u svemiru, potvrđujući opću suglasnost i razumijevanje da će čovječanstvo nastaviti oslanjati se na svemirske aktivnosti kako bi poboljšalo ljudsko iskustvo. Ovi razvoji stvaraju novi krajolik konkurencije i suradnje za znanstvenike, nudeći i izazove i mogućnosti.
U sve fragmentiranijem svijetu, znanstvena zajednica pokazuje se kao primjer uspješne međunarodne suradnje i diplomacije. Znanost se temelji na dugoj tradiciji razmjene znanja koja često prelazi političke granice na korist cijelog čovječanstva. Isplative, komercijalne svemirske tehnologije mogu omogućiti nova istraživanja ili smanjiti troškove istraga, otvarajući nove mogućnosti za znanstvenu zajednicu. Istovremeno, međunarodna partnerstva mogu dodatno proširiti angažman, raznolikost i suradnju u znanosti i istraživanju svemira. Iako se to može činiti kao scenarij u kojem svi pobjeđuju, interes znanstvene zajednice je otvoreno dijeljenje podataka i analiza. Različita načela i ideali predstavljaju potencijalna područja sukoba. Dok vlade i privatni subjekti financiraju smjele, nove projekte, lideri, akademici i pravni stručnjaci razmišljaju o većim posljedicama, kao i potencijalnim izgledima.
Vodstvo s visokim ulozima i slijetanje na Mars
"Kada je svaka misija prvi korak za čovječanstvo, ulozi su iznimno visoki," kaže Thomas Zurbuchen koji je vodio 54 misije kao najdugovječniji pomoćnik administratora za Znanstveni misijski direktorat NASA-e. "Kada vrijeme odbrojava i svijet gleda, najmoćnije sredstvo vođe je visoko raznolik tim," dodaje on. U ovom kontekstu, raznolikost može proizaći iz međunarodnih i komercijalnih partnerstava, te može dovesti do novih misija. Zapravo, procjenjuje se da dvije trećine znanstvenih misija imaju međunarodna partnerstva.
Sada, kao direktor za svemirski program ETH Zurich u Švicarskoj, Zurbuchen razmišlja o vrijednosti partnerstava kao alatu za vođenje. Koristi primjere iz nedavnih međunarodnih misija, poput Mars InSight, kako bi raspravio kako raznolikost stvara prilike za nove i različite ideje koje mogu doći na vidjelo – čak i ako neke ideje nose element rizika. Također se osvrće na neke od izazova koji proizlaze iz partnerstava. Na primjer, neke tvrtke i zemlje preferiraju ne dijeliti svoje znanstvene podatke prikupljene u svemiru, što čini reprodukciju izazovnom za znanstvenu analizu.
Prekogranično širenje – učenje iz munja na Veneri
"Znanstvene ideje kreću se poput svemirskih plazmi," kaže David Malaspina, fizičar svemirskih plazmi na Sveučilištu Colorado, Boulder. "Kada naiđu na granicu, nađu način kako je prijeći." Malaspina opisuje međunarodne akademske suradnje kao ključne pokretače otkrića i ističe jezik znanosti kao sredstvo koje potiče osjećaj divljenja i čuda prema svemiru koji prelazi kulture. U znanosti, kao i u plazmama, najzanimljivija fizika događa se na granicama.
Malaspina sudjeluje u međunarodnim i generacijski raznolikim istraživačkim timovima, uključujući tim koji gradi zvučnu raketu za istraživanje sučelja između Zemlje i svemira. Također je član tima koji koristi podatke s misije Parker Solar Probe za istraživanje Venere, nastojeći razumjeti važnost planetarnog magnetskog polja za naseljivost planetâ sličnih Zemlji. Raspravlja kako timovi koji potiču uključivanje raznolikih perspektiva stvaraju nove prilike za znanstveni napredak.
Zašto zaštititi otiske čizama na Mjesecu?
Za razliku od drevnih otisaka stopala, špiljskih crteža i alata iz kamenog doba pronađenih ovdje na Zemlji, prvi tragovi ljudske aktivnosti na Mjesecu, uključujući Neil Armstrongov otisak čizme, nisu zaštićeni nikakvim postojećim zakonima ili propisima. Michelle Hanlon, svemirska pravnica i izvršna direktorica Centra za zrakoplovno i svemirsko pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta Mississippi, smatra to sramotom.
Hanlon objašnjava zašto zaštita povijesnih mjesta na Mjesecu i drugdje u svemiru ne čuva samo prošlost, već također pruža vitalnu osnovu za budućnost. Hanlon istražuje praznine u svemirskom pravu i, posebno, pita: "Koje su različite obveze koje svemirsko pravo nameće znanstvenim i komercijalnim aktivnostima, kao i vladinim i privatnim akterima." Hanlon predviđa da će svemirsko pravo, etika, politika i ugovori postati sve važniji strateški prioritet kako bi se izbjegli potencijalni sukobi.
Izvor: Eidgenössische Technische Hochschule Zürich
Kreirano: subota, 24. veljače, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!