Na događaju koji se održao 11. ožujka 2024. godine u prostorima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, javnosti su predstavljeni najnoviji nalazi istraživanja pod nazivom "Europska inicijativa za praćenje debljine među djecom, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)", pod vodstvom prof.dr.sc. Sanje Musić Milanović iz Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije. Prema tim nalazima, čak 36,1% djece u dobi od 8 do 8,9 godina suočava se s problemom prekomjerne težine ili debljine. Istraživanje ističe i postojanje znatnih razlika između spolova, gdje se veći udio debljine i prekomjerne težine bilježi kod dječaka (38,5%) u usporedbi s djevojčicama (33,7%). Uočava se i rastući trend prevalencije ovog značajnog zdravstvenog problema među djecom.
Izjava prof.dr.sc. Sanje Musić Milanović ukazuje na zabrinjavajući rast problema debljine kod djece u usporedbi s prethodnim istraživanjima iz 2015./2016. i 2018./2019., koji su pokazivali prevalenciju prekomjerne težine i debljine od 34,9% odnosno 35,0%. Ovi trendovi ukazuju na to da Hrvatska, kao i mnoge druge europske zemlje, nije na pravom putu prema ostvarivanju ciljeva suzbijanja porasta debljine među djecom. Profesorica naglašava kako problem prekomjerne težine i debljine kod svakog trećeg djeteta predstavlja veliki javnozdravstveni izazov, s potencijalom za povećanje rizika od kroničnih nezaraznih bolesti u odrasloj dobi.
Analizirajući rezultate na regionalnoj razini, primjećuje se kako Grad Zagreb ima najmanji udio djece s prekomjernom težinom i debljinom (28,6%), dok Panonska regija bilježi najviši udio (38,9%). Napominje se i da u Panonskoj regiji 20,0% djece pati od debljine. Postoje i razlike u prevalenciji ovog zdravstvenog problema s obzirom na socioekonomski status obitelji, gdje obitelji nižeg socioekonomskog statusa pokazuju veću prevalenciju. Ističe se i problem neprepoznavanja prekomjerne težine i debljine od strane roditelja, što ukazuje na potrebu za većom sviješću o ovom problemu.
Istraživanje CroCOSI također nudi uvid u životne stilove, prehrambene navike i fizičku aktivnost djece, pokazujući da većina njih (81,1%) svakodnevno doručkuje, no samo mali postotak (3,1%) konzumira preporučenih pet porcija voća i povrća dnevno. Konzumacija zaslađenih sokova, kao izvora skrivenih kalorija, izražena je među djecom, pri čemu svako četvrto dijete konzumira takve sokove četiri ili više puta tjedno. Iako pandemija COVID-19 nije značajno utjecala na prehrambene navike, promjene u rutini dovele su do smanjenja fizičke aktivnosti kod djece, posebno tijekom lockdowna.
Unatoč izazovima pandemije, većina djece (93,5%) uključena je u aktivnu igru umjerenog do visokog intenziteta u trajanju od jednog sata ili više dnevno. Međutim, pandemija je smanjila vrijeme provedeno u takvoj igri kod otprilike trećine djece. Dodatno, značajan udio djece (37,3%) provodi dva ili više sati dnevno pred ekranima, što je trend koji se povećao tijekom pandemije.
Prof. dr.sc. Sanja Musić Milanović ističe važnost preventivnih mjera protiv debljine od najranije dobi i potrebu za zajedničkim djelovanjem na svim razinama. Naglašava kako prevencija debljine zahtijeva sustavan pristup kroz provedbu sveobuhvatnih, multisektorskih intervencija, čime se ne samo promiče zdravlje budućih generacija već se i smanjuje teret za zdravstveni sustav, doprinoseći dugoročnoj održivosti i razvoju društva.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!