Najnovija istraživanja iz studije Globalnog opterećenja bolestima (GBD) 2021, objavljena danas u časopisu The Lancet, predviđaju da će globalni životni vijek porasti za 4,9 godina kod muškaraca i 4,2 godine kod žena između 2022. i 2050. godine.
Najveći porast očekuje se u zemljama s nižim životnim vijekom, što će doprinijeti konvergenciji povećanog životnog vijeka diljem svijeta. Ovaj trend uglavnom je potaknut mjerama javnog zdravstva koje su spriječile i poboljšale preživljavanje od kardiovaskularnih bolesti, COVID-19 te niza zaraznih, majčinskih, neonatalnih i prehrambenih bolesti (CMNN).
Studija ukazuje na kontinuirani pomak opterećenja bolesti prema nezaraznim bolestima (NCD) – poput kardiovaskularnih bolesti, raka, kronične opstruktivne plućne bolesti i dijabetesa – te izloženost čimbenicima rizika povezanim s NCD-om – kao što su pretilost, visok krvni tlak, neoptimalna prehrana i pušenje – koji će imati najveći utjecaj na opterećenje bolestima sljedeće generacije.
Kako se opterećenje bolesti nastavlja premještati s CMNN-a na NCD-e i s izgubljenih godina života (YLL) na godine života s invaliditetom (YLD), očekuje se da će više ljudi živjeti duže, ali s više godina provedenih u lošem zdravlju. Predviđa se da će globalni životni vijek porasti s 73,6 godina u 2022. na 78,1 godinu u 2050. (povećanje od 4,5 godina). Globalni zdravi životni vijek (HALE) – prosječan broj godina koje osoba može očekivati da će živjeti u dobrom zdravlju – porast će s 64,8 godina u 2022. na 67,4 godine u 2050. (povećanje od 2,6 godina).
Za dolazak do ovih zaključaka, studija predviđa specifičnu smrtnost uzrokovanu bolestima; YLL; YLD; godine života prilagođene invaliditetu (DALY, izgubljene godine zdravog života zbog lošeg zdravlja i rane smrti); životni vijek; i HALE od 2022. do 2050. za 204 zemlje i teritorije.
„Uz porast životnog vijeka općenito, otkrili smo da će se razlike u životnom vijeku između različitih geografskih područja smanjiti,” rekao je dr. Chris Murray, predsjednik Znanosti o zdravstvenim metrikama na Sveučilištu Washington i direktor Instituta za zdravstvene metrike i evaluaciju (IHME). „Ovo je pokazatelj da, iako će zdravstvene nejednakosti između regija s najvišim i najnižim prihodima ostati, razlike se smanjuju, a najveći porasti očekuju se u podsaharskoj Africi.”
Dr. Murray dodao je da je najveća prilika za ubrzanje smanjenja globalnog opterećenja bolestima kroz političke intervencije usmjerene na prevenciju i ublažavanje bihevioralnih i metaboličkih čimbenika rizika.
Ovi nalazi nadovezuju se na rezultate GBD 2021 studije o čimbenicima rizika, također objavljene danas u časopisu The Lancet. Ova prateća studija otkrila je da je ukupan broj godina izgubljenih zbog lošeg zdravlja i rane smrti (mjeren u DALY-ima) uzrokovanih metaboličkim čimbenicima rizika porastao za 50% od 2000. godine.
Studija također postavlja različite alternativne scenarije kako bi usporedila potencijalne zdravstvene ishode ako različite javnozdravstvene intervencije mogu eliminirati izloženost nekoliko ključnih skupina čimbenika rizika do 2050. godine.
„Predviđamo velike razlike u globalnom opterećenju DALY-ima između različitih alternativnih scenarija kako bismo vidjeli što je najutjecajnije na naše podatke o životnom vijeku i prognoze DALY-a,” rekao je dr. Stein Emil Vollset, prvi autor studije koji vodi GBD kolaborativnu jedinicu na Norveškom institutu za javno zdravstvo. „Globalno gledano, predviđeni učinci su najjači za scenarij 'Poboljšani bihevioralni i metabolički rizici', s 13,3% smanjenja opterećenja bolestima (broj DALY-ja) u 2050. u usporedbi s 'Referentnim' (najvjerojatnijim) scenarijem.”
Autori su također proveli još dva scenarija: jedan usmjeren na sigurnija okruženja i drugi na poboljšanu dječju prehranu i cijepljenje.
„Iako su najveći učinci na globalno opterećenje DALY-ima viđeni u scenariju 'Poboljšani bihevioralni i metabolički rizici', također smo predvidjeli smanjenje opterećenja bolestima iz scenarija 'Sigurnije okruženje' i 'Poboljšana dječja prehrana i cijepljenje' iznad naše referentne prognoze,” rekla je Amanda E. Smith, pomoćnica direktora prognoziranja u IHME. „Ovo pokazuje potrebu za kontinuiranim napretkom i resursima u tim područjima i potencijal za ubrzanje napretka do 2050.”
„Ispred nas je ogromna prilika da utječemo na budućnost globalnog zdravlja rješavajući ove rastuće metaboličke i prehrambene čimbenike rizika, posebno one povezane s bihevioralnim i životnim stilom, kao što su visok šećer u krvi, visoki indeks tjelesne mase i visok krvni tlak,” zaključio je dr. Murray.
Izvor: INSTITUTE FOR HEALTH METRICS AND EVALUATION
Kreirano: nedjelja, 19. svibnja, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!