Unatoč sveprisutnim dokazima o klimatskim promjenama, znatan broj ljudi i dalje minimizira njihov učinak ili poriče da su primarno rezultat ljudske aktivnosti. Postavlja se pitanje, temelje li se takvi stavovi na svjesnom izbjegavanju priznavanja činjenica kako bi se izbjeglo mijenjanje vlastitog štetnog ponašanja prema okolišu? Novo istraživanje koje su proveli stručnjaci sa Sveučilišta u Bonnu i Instituta za ekonomska istraživanja (IZA) uključilo je online eksperiment s 4.000 odraslih osoba iz SAD-a, i rezultati su bili iznenađujući.
Autori studije, objavljene u prestižnom časopisu "Nature Climate Change", nisu pronašli dokaze koji bi podržali teoriju da ljudi prilagođavaju činjenice kako bi izbjegli promjene u svom ponašanju koje šteti okolišu. Ovo otkriće izazvalo je iznenađenje među istraživačima koji su se nadali da će razumijevanje motivacija iza negiranja klimatskih promjena pružiti nova saznanja koja bi mogla pomoći u borbi protiv globalnog zatopljenja.
Razlozi zbog kojih ljudi i dalje negiraju ili umanjuju važnost klimatskih promjena mogu biti mnogo složeniji nego što se prvotno mislilo. Prema profesoru Florianu Zimmermannu, ekonomistu na Sveučilištu u Bonnu i istraživačkom direktoru u IZA, jedna od hipoteza je da se takvi stavovi mogu temeljiti na specifičnom obliku samoobmane. Naime, ljudima je možda jednostavnije živjeti s vlastitim nedostacima u pogledu klime ako ne vjeruju da će stvari postati pretjerano loše. Ovaj proces razmišljanja naziva se "motivirano rezoniranje".
Rezultati ovog istraživanja otvaraju nova pitanja o tome kako pristupiti problemu negiranja klimatskih promjena i mogućim strategijama koje bi mogle biti učinkovite u poticanju ljudi na promjene koje su potrebne za borbu protiv globalnog zatopljenja. Dok se svijet nastavlja boriti s posljedicama klimatskih promjena, razumijevanje psiholoških mehanizama koji stoje iza stavova ljudi prema ovom pitanju postaje sve važnije.
Motivirano rezoniranje omogućuje pojedincima da opravdaju svoje ponašanje, čak i kada je ono štetno za okoliš. Na primjer, osoba koja više puta godišnje putuje avionom može si dopustiti izgovore poput "avion bi i bez mene poletio" ili "jedan let neće napraviti razliku" ili čak "nitko nije dokazao postojanje klimatskih promjena uzrokovanih ljudskom aktivnošću". Svi ovi oblici argumentacije primjeri su motiviranog rezoniranja, gdje se činjenice prilagođavaju tako da omogućuju održavanje pozitivne slike o sebi unatoč štetnom ponašanju.
Samoobmana za očuvanje pozitivne slike o sebi
Uloga ove vrste samoobmane u percepciji klimatskih promjena bila je do sada relativno slabo istražena. Najnovija studija, koju su proveli Zimmermann i njegov kolega Lasse Stötzer kroz niz online eksperimenata s reprezentativnim uzorkom od 4.000 odraslih osoba iz SAD-a, uspjela je zatvoriti ovu prazninu u znanju i pritom otkriti neke neočekivane rezultate.
U središtu eksperimenta bila je donacija od 20 dolara. Sudionici su nasumično bili podijeljeni u dvije grupe. Prvoj grupi bilo je omogućeno da podijeli 20 dolara između dvije organizacije posvećene borbi protiv klimatskih promjena. Za razliku od toga, članovi druge grupe mogli su odlučiti zadržati 20 dolara za sebe umjesto da ih doniraju, te bi na kraju eksperimenta zapravo primili taj novac. "Svatko tko zadrži donaciju mora to opravdati samome sebi," navodi Zimmermann, koji je također član ECONtribute Cluster of Excellence, Collaborative Research Center Transregio 224 i Transdisciplinary Research Area "Individuals & Societies" na Sveučilištu u Bonnu. "Jedan od načina za to je negiranje postojanja klimatskih promjena."
Ovaj pristup nudi dublji uvid u psihološke mehanizme koji mogu voditi do negiranja klimatskih promjena, istovremeno ukazujući na složenost izazova s kojima se suočavamo u pokušajima poticanja šire javnosti na preuzimanje odgovornosti za svoje djelovanje na okoliš. Razumijevanje motiviranog rezoniranja i samoobmane ključno je za razvoj efikasnijih strategija u borbi protiv globalnog zatopljenja, sugerirajući potrebu za pristupima koji prelaze tradicionalno informiranje i edukaciju o klimatskim promjenama.
Kako se ispostavilo, gotovo polovica sudionika iz druge grupe odlučila je zadržati novac. Istraživači su sada željeli saznati hoće li ti pojedinci retroaktivno opravdati svoju odluku negiranjem klimatskih promjena. Dvije grupe formirane su nasumično, stoga, bez "motiviranog rezoniranja", trebale bi u osnovi dijeliti sličan stav prema antropogenom globalnom zatopljenju. Ako su oni koji su zadržali novac za sebe opravdavali svoje postupke kroz samoobmanu, tada bi njihova grupa trebala pokazivati veću sumnju prema klimatskim promjenama. "Ipak, nismo vidjeli nikakve znakove tog učinka," otkriva Zimmermann.
Odbacivanje klimatskih promjena: obilježje identiteta?
Ovaj nalaz potvrđen je i u dva dodatna eksperimenta. "Drugim riječima, naša studija nije dala nikakve naznake da su raširene pogrešne predodžbe o klimatskim promjenama zbog ovakve vrste samoobmane," kaže Zimmermann, sažimajući svoj rad. Na prvi pogled, ovo je dobra vijest za donositelje politika, jer rezultati mogu značiti da je doista moguće ispraviti pogrešne predodžbe o klimatskim promjenama, jednostavno pružanjem sveobuhvatnih informacija. Nasuprot tome, ako ljudi prilagođavaju stvarnost, tada je ovaj pristup vrlo teško primjenjiv.
Zimmermann savjetuje oprez: "Naši podaci ipak otkrivaju neke naznake varijante motiviranog rezoniranja, konkretno da negiranje postojanja antropogenog globalnog zatopljenja čini dio političkog identiteta određenih skupina ljudi." Drugim riječima, neki ljudi mogu do određene mjere definirati sebe upravo činjenicom da ne vjeruju u klimatske promjene. Što se njih tiče, ovaj način razmišljanja važna je osobina koja ih razlikuje od drugih političkih grupa i stoga je vjerojatno da jednostavno neće mariti što istraživači imaju reći na tu temu.
Ovi rezultati ukazuju na složenost problema klimatskih promjena i izazova u komunikaciji s javnošću. Razbijanje klimatskih mitova i pogrešaka možda neće biti dovoljno ako su takva uvjerenja duboko ukorijenjena u političkom identitetu pojedinaca. To sugerira da pristupi promjeni stavova moraju biti višedimenzionalni, uzimajući u obzir ne samo informiranje, već i razumijevanje dubljih socio-psiholoških i kulturnih faktora koji doprinose odbacivanju znanstvenih činjenica o klimatskim promjenama.
Izvor: Universität Bonn
Kreirano: srijeda, 07. veljače, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!