Međunarodni tim znanstvenika, uključujući grupu prof. dr. sc. Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković (IRB), nedavno je objavio značajno istraživanje o diobi stanica u prestižnom časopisu "Cell". U ovom istraživanju otkriveni su novi uvidi o ponašanju centromera tijekom diobe stanica. Centromere su ključne strukture koje osiguravaju pravilnu raspodjelu kromosoma tijekom diobe stanica. One djeluju kao kontrolni tornjevi, omogućujući pravilno vezivanje kromosoma na mikrotubule. Mikrotubuli su tanke, šuplje cjevčice unutar stanice koje pomažu u održavanju oblika stanice, transportu tvari i razdvajanju kromosoma. Koristeći napredne tehnologije poput super-rezolucijske mikroskopije, elektronske tomografije i modeliranja polimera, znanstvenici su otkrili da se centromere sastoje od dva dijela. Svaki dio veže se za različite snopove mikrotubula koji pomažu u razdvajanju kromosoma. U stanicama raka često dolazi do problema kada se ti dijelovi previše razdvoje, što može dovesti do pogrešaka u diobi kromosoma i ozbiljnih zdravstvenih problema.
Međunarodna suradnja i priznanje
Prof. dr. sc. Iva Tolić istaknula je važnost međunarodne suradnje u ovom istraživanju. Ovo istraživanje je rezultat suradnje timova iz Nizozemske, Velike Britanije, Japana, Njemačke i Hrvatske. Posebno priznanje dobio je rad na naslovnici časopisa, koju je izradila Simona Lafirenze iz tima prof. Geerta Kopsa sa Sveučilšta u Utrechtu. Rezultati istraživanja posebno su važni za razumijevanje kako se stanice raka formiraju. Prof. Tolić je naglasila da njezin tim otkrio kako u stanicama raka, poput osteosarkoma i visokog stupnja seroznog raka jajnika, zaostali kromosomi često ostaju ''zaglavljeni'' zbog nepravilnog vezivanja na mikrotubule.
Novo otkriće o evoluciji stanične diobe
Uz ovaj rad, tim prof. Tolić sudjelovao je i u istraživanju o evoluciji diobe stanica, objavljenom u časopisu Nature. Ovo istraživanje, koje uključuje timove iz Heidelberga, Lausanne, Groningena i IRB-a, otkriva vezu između životnog ciklusa organizma i načina na koji se njegove stanice dijele. Različite vrste morskih protista imaju preferencije za otvorenu ili zatvorenu mitozu ovisno o fazi njihovog životnog ciklusa. Ovo istraživanje otkriva da je način na koji se stanice dijele kod životinja možda postojao puno prije samih životinja. Dr. sc. Monika Trupinić analizirala je arhitekturu i kiralnost vretena kod protista, što je bilo ključno za razumijevanje sličnosti i razlika u usporedbi s vretenima različitih organizama.
Financiranje i podrška
Oba istraživanja tima s IRB-a financirana su projektom Europskog istraživačkog vijeća (ERC), dodijeljenim prof. dr. sc. Ivi Tolić i prof. dr. sc. Nenadu Pavinu. Ovaj ERC Synergy grant vrijedan je 10 milijuna eura, a uključuje suradnju s nizozemskim Institutom Hubrecht i američkim MIT-om. Dodatne informacije o financiranju istraživanja objavljenog u Naturu: Istraživanje Monike Trupinić podržano je projektom "Razvoj karijera mladih istraživača - izobrazba novih doktora znanosti" Hrvatske zaklade za znanost. Prof. Iva M. Tolić zahvaljuje na podršci Europskom istraživačkom vijeću (ERC Synergy grant, GA 855158), Hrvatskoj zakladi za znanost (HRZZ projekt IP-2019-04-5967) te projektima sufinanciranim od strane Vlade Republike Hrvatske i Europske unije putem Europskog fonda za regionalni razvoj - Operativnog programa konkurentnost i kohezija: Centar izvrsnosti QuantiXLie (KK.01.1.1.01.0004) i IPSted (KK.01.1.1.04.0057).
Kreirano: utorak, 16. srpnja, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!