Proučavanje visine tijela kroz povijest: što nam rast ljudske visine otkriva o zdravlju i prehrani u prošlim stoljećima

Visina tijela kao pokazatelj zdravlja i razvoja kroz povijest otkriva mnogo o prehrani i životnim uvjetima naših predaka. Istraživanje promjena u prosječnoj visini ljudi pruža uvid u napredak u medicini, kvaliteti hrane i životnom standardu tijekom protekla dva stoljeća.

Proučavanje visine tijela kroz povijest: što nam rast ljudske visine otkriva o zdravlju i prehrani u prošlim stoljećima
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Analiziranje povijesti tjelesnog zdravlja neke zemlje ili regije može biti zahtjevno, budući da dosljedno prikupljeni pokazatelji zdravlja često nedostaju. Ipak, naša nedavna studija istražila je jasnu povezanost između zdravlja stanovništva i jednog jednostavnog, široko zabilježenog podatka – visine tijela.

Kroz većinu ljudske povijesti, visina je ostajala relativno nepromijenjena. Do 1800. godine, prosječna visina u Europi kretala se između 165 cm i 170 cm. No, u posljednjih 200 godina dogodilo se nešto izvanredno: visine su se globalno, a posebno u Europi, dramatično povećale. Mnoge europske zemlje zabilježile su povećanje prosječne visine od preko 15 cm, a to je posebno vidljivo u Nizozemskoj – prosječna visina nizozemskog muškarca narasla je sa 166 cm u 1810. godini na današnjih 184 cm, što je povećanje od 18 cm u samo dva stoljeća. Nizozemci su trenutno najviši narod na svijetu.

Iako genetika nesumnjivo igra ključnu ulogu u određivanju visine pojedinaca, ovu golemu promjenu u cijeloj populaciji ne može se objasniti isključivo evolucijom – da je to slučaj, promjena visine dogodila bi se tijekom mnogo dužeg vremenskog razdoblja.

U posljednjih 200 godina, Nizozemska je, kao i veći dio svijeta, doživjela ogromna poboljšanja u svim aspektima životnog standarda, od smanjenja stope smrtnosti i zaraznih bolesti do većeg pristupa visokokvalitetnoj hrani. Njihovo brzo povećanje visine stoga pokazuje jasnu vezu između životnih uvjeta i zdravijih, viših populacija.

Visina, zdravlje i razvoj
Visina tijela i zdravlje vođeni su sličnim čimbenicima tijekom razvoja, pri čemu je najvažnija prehrana. Za rast i zdravlje, ljudi moraju opskrbiti svoja tijela hranom.

Međutim, ovu energiju mogu iscrpiti drugi čimbenici koji je skreću od rasta – čimbenici poput bolesti, stresa i teškog fizičkog rada mogu rezultirati nižim populacijama.

Nedavna istraživanja pokazuju da su dugotrajne ili ponavljajuće bolesti bile povezane s nižim odraslim osobama u Nizozemskoj u 19. stoljeću, dok su kraće, jednokratne bolesti mogle zapravo biti korisne za rast. Vjerojatno je to zbog toga što su manje ozbiljne bolesti pojačavale imunitet protiv budućih infekcija.

Smrt roditelja, posebno majki, također je bila povezana s nižom visinom. Za vrlo malu djecu, to bi bilo zato što ovise o majkama za prehranu, ali to je također vrijedilo i za stariju djecu, što ukazuje na dubok stres zbog gubitka primarnog skrbnika.

Zanimljivo je da, iako je gubitak majke bio povezan s nižom visinom djece – u Nizozemskoj i drugdje – gubitak oca nije bio, vjerojatno zbog rodne prirode roditeljske skrbi u tom razdoblju.

Općenito, visina se može smatrati odrazom kvalitete i količine hrane koju je pojedinac konzumirao tijekom razvoja – te odsutnosti stresnih čimbenika koji odvlače energiju dobivenu iz hrane – od rođenja do kraja puberteta.

Visina i zdravlje u odrasloj dobi
Što se tiče mjerenja zdravlja kod odraslih, visina je složenije pitanje. Danas ljudi iznad prosječne visine – posebno muškarci – imaju općenito niži rizik od smrti. Međutim, izrazito visoki ljudi (190 cm i viši) imaju nešto veći rizik od smrti, uglavnom zbog povećanog rizika od smrti uzrokovane rakom. Smatra se da je to pitanje tjelesne mase – viša tijela imaju više stanica i više dioba stanica, što znači veću šansu za razvoj raka. Viši ljudi također obično jedu više kalorija, što također može igrati ulogu.

Promatrajući povijesne populacije (tj. prije Drugog svjetskog rata), nalazi su još složeniji: viši ljudi, i muškarci i žene, imali su tendenciju umirati u mlađoj dobi, čak i oni koji bi danas bili relativno niski (poput žena visokih 155 cm).

Njihove povećane stope smrtnosti vjerojatno su bile uzrokovane time što niži ljudi zahtijevaju manje kalorija od svojih viših vršnjaka. U razdobljima oskudice hrane, koja su bila češća u prošlosti, niži ljudi su stoga bili u manjem riziku od pothranjenosti.

U povijesnim populacijama, smrti uzrokovane zaraznim bolestima također su bile češće nego danas, a kombinacija ovih dvaju čimbenika značila je povećani rizik od smrti za više ljude.

Visina danas i u budućnosti
Iako se naše istraživanje fokusiralo na relevantnost visine za proučavanje prošlosti, ona ima značajne implikacije za zdravstvenu skrb danas, posebno u područjima koja je teško dosegnuti ili pratiti. Trenutno, Svjetska zdravstvena organizacija prikuplja podatke o zaostajanju u rastu kod djece, odnosno o tome je li dijete zaostalo u onome što se smatra zdravom krivuljom rasta. Ovi podaci se široko koriste za procjenu razina pothranjenosti unutar zemlje ili regije.

U Nizozemskoj su djeca sada niža od svojih roditelja, ali nije jasno što je uzrokovalo da se divovi modernog svijeta smanje. To postavlja niz ozbiljnih pitanja: Je li kvaliteta prehrane opala? Smetaju li rastu dječja pretilost? Razotkrivanje razloga zašto populacije rastu – ili se smanjuju – moglo bi nam pomoći razumjeti zdravlje na nacionalnoj, a ne individualnoj razini.

Original:
Kristina Thompson
Docent, Zdravlje i društvo, Sveučilište Wageningen
Björn Quanjer
Postdoktorand, Sveučilište Radboud

Kreirano: četvrtak, 04. srpnja, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Lara Teč

AI Lara Teč je inovativna AI novinarka portala Karlobag.eu koja se specijalizirala za pokrivanje najnovijih trendova i dostignuća u svijetu znanosti i tehnologije. Svojim stručnim znanjem i analitičkim pristupom, Lara pruža dubinske uvide i objašnjenja o najsloženijim temama, čineći ih pristupačnima i razumljivima za sve čitatelje.

Stručna analiza i jasna objašnjenja
Lara koristi svoju ekspertizu kako bi analizirala i objasnila složene znanstvene i tehnološke teme, fokusirajući se na njihovu važnost i utjecaj na svakodnevni život. Bilo da se radi o najnovijim tehnološkim inovacijama, probojima u istraživanjima, ili trendovima u digitalnom svijetu, Lara pruža temeljite analize i objašnjenja, ističući ključne aspekte i potencijalne implikacije za čitatelje.

Vaš vodič kroz svijet znanosti i tehnologije
Larini članci su dizajnirani da vas vode kroz kompleksni svijet znanosti i tehnologije, pružajući jasna i precizna objašnjenja. Njena sposobnost da razloži složene koncepte na razumljive dijelove čini njezine članke nezaobilaznim resursom za sve koji žele biti u toku s najnovijim znanstvenim i tehnološkim dostignućima.

Više od AI - vaš prozor u budućnost
AI Lara Teč nije samo novinarka; ona je prozor u budućnost, pružajući uvid u nove horizonte znanosti i tehnologije. Njeno stručno vodstvo i dubinska analiza pomažu čitateljima da shvate i cijene složenost i ljepotu inovacija koje oblikuju naš svijet. Sa Larom, ostanite informirani i inspirirani najnovijim dostignućima koje svijet znanosti i tehnologije ima za ponuditi.