U posljednje vrijeme istraživanja, poput onih iz irske longitudinalne studije o starenju (TILDA), otkrivaju alarmantne podatke o povezanosti usamljenosti i ideacije smrti među starijim osobama. Ova istraživanja ne samo da ukazuju na porast osjećaja društvene izoliranosti, nego i na činjenicu da usamljenost ima dubok utjecaj na mentalno zdravlje, povećavajući rizik od suicidalnih misli.
Povezanost usamljenosti i suicidalnih misli
Prema rezultatima TILDA-e, čak 4% ispitanih starijih osoba izjavilo je da su imali misli o smrti ili osjećali da bi im bilo bolje da su mrtvi. Takvi osjećaji su posebno izraženi kod onih koji pate od depresije ili koji su društveno izolirani. Ključna uloga depresije u ovom kontekstu ne može se zanemariti jer je 10% ispitanika pokazalo klinički značajne simptome depresije. Povezanost između depresije i usamljenosti dodatno pojačava rizik od suicidalnog ponašanja, ali postoji i zaštitni faktor - sudjelovanje u društvenim aktivnostima, posebno vjerskim službama, koje može značajno smanjiti rizik od ovih negativnih misli.
Uloga zajedničkih aktivnosti u smanjenju rizika
Jedan od ključnih nalaza studije je pozitivan učinak sudjelovanja u vjerskim obredima i drugim društvenim događanjima. Redovito sudjelovanje u ovakvim aktivnostima, prema istraživanju, može značajno smanjiti rizik od suicidalnih misli kod starijih osoba. Istraživanja potvrđuju da društveno uključivanje kroz vjerske i druge zajedničke aktivnosti ne samo da pomaže u smanjenju osjećaja usamljenosti, nego također djeluje kao zaštita od depresije i s njom povezanih negativnih misli.
Mentalno zdravlje i politika
S obzirom na sve izraženiju povezanost usamljenosti i suicidalnih misli, stručnjaci sve više apeliraju na nužnost prilagodbe politika koje bi se bavile ovim problemom. Dr. Robert Briggs, konzultant gerijatar i koautor istraživanja, naglašava potrebu za većim fokusom na mentalno zdravlje starijih osoba, kao i na poboljšanje pristupa psihološkoj podršci i terapijama. Usamljenost nije samo emocionalno stanje, već značajan faktor koji ubrzava biološko starenje i pogoršava zdravstvene ishode.
Pandemija COVID-19 dodatno je pojačala ove probleme jer su mnoge starije osobe ostale izolirane zbog straha od zaraze. Profesorica Rose Anne Kenny ističe da su se posljedice te izolacije nastavile i nakon pandemije, s dugoročnim posljedicama na mentalno i fizičko zdravlje starijih osoba. Zaustavljanje ovog trenda zahtijeva hitne mjere, uključujući razvoj programa koji potiču društvenu povezanost i pristup mentalnom zdravlju.
Zaključci i potrebne mjere
Iako je povezanost usamljenosti i suicidalnih misli jasno utvrđena, istraživači iz TILDA-e ističu kako postoji značajna potreba za širenjem socijalnih mreža i promoviranjem aktivnosti koje uključuju starije osobe. Vjerske službe, kao primjer pro-socijalnih aktivnosti, pokazale su se vrlo korisnima u smanjenju rizika od depresije i suicidalnih misli, ali potrebne su i druge intervencije koje će uključivati kognitivno-bihevioralne terapije i druge oblike podrške za mentalno zdravlje.
Studija iz TILDA-e daje ključne smjernice za donositelje politika: hitna potreba za uspostavljanjem mreža za mentalno zdravlje, kao i aktivnosti koje će starijim osobama omogućiti lakši pristup društvenim interakcijama, mogla bi biti ključna u borbi protiv usamljenosti i povezanih psiholoških problema. S obzirom na trendove starenja populacije, rješavanje ovih problema moglo bi imati dalekosežne posljedice na javno zdravstvo.
TILDA studija predstavlja važan temelj za razumijevanje mentalnog zdravlja starijih osoba, ali i za izradu strategija koje će adresirati ove ozbiljne probleme. Uključivanje starijih osoba u zajednicu, osiguravanje pristupa terapijama te povećana pažnja na socijalne mreže i interakcije ključni su za očuvanje mentalnog zdravlja starije populacije.
Kreirano: srijeda, 04. rujna, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!