Prekidi sna mogu biti posljedica različitih poremećaja, uključujući apneju u snu ili nesanicu. Apneja u snu uzrokuje nenamjerne prekide sna zbog opstrukcije gornjih dišnih putova, što može dovesti do hipertenzije i povećanog rizika od dijabetesa. Istraživanje provedeno u ruralnoj pokrajini Mpumalanga u Južnoafričkoj Republici pokazalo je da jedan od tri starija odrasla osoba pati od umjerene do teške apneje u snu, što je povezano s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Ipak, u javnom zdravstvenom sustavu ne postoji liječenje za ovaj čest poremećaj sna.

Različite situacije mogu poremetiti san, uključujući roditelje koji brinu o svojoj djeci, liječnike koji su budni tijekom dežurstva, buku generatora tijekom noćnih prekida električne energije, komarce ili, još gore, pucnjavu ili zvukove nasilja koji nas bude iz sna, signalizirajući opasnost.

Nejednakost u zdravlju sna u Južnoafričkoj Republici također je vođena socioekonomskim statusom. Nedavna studija o snu kod muškaraca i žena koji žive u urbanom naselju Khayelitsha u pokrajini Western Cape u Južnoafričkoj Republici pokazala je da je loša kvaliteta sna povezana s bojazni od zaspanja u nasilnom okruženju. San je bio ometen čudnim zvukovima, strahom od napada i snovima o prošlim traumatičnim iskustvima.

Elektronički uređaji otežavaju spavanje. Zašto? Iako je naša biologija namijenjena spavanju noću, različite društvene i tehnološke promjene postupno su smanjivale naše prilike za san. Naša vremena spavanja kontrolira naš glavni cirkadijalni sat. Taj sat je izuzetno osjetljiv na svjetlost, stoga izlaganje svijetlom i plavom svjetlu, kao što je ono koje emitiraju elektronički uređaji poput pametnih telefona, pomakne naše vrijeme odlaska na spavanje na kasniji termin.

Spavanje je jednako bitno za naše zdravlje kao hrana i voda. Ima važnu ulogu u brojnim funkcijama mozga, uključujući način na koji se živčane stanice međusobno komuniciraju. Trećinu našeg života provodimo spavajući, a tijekom sna odvijaju se brojni obnavljajući procesi koji su nam potrebni za očuvanje zdravlja.

Zašto obično spavamo noću? Što se događa kada ne spavamo? U povodu Svjetskog dana sna, Nadine Dreyer je zamolila skupinu stručnjaka da nam kažu više o ovom bitnom dijelu naših života.

Zašto nam je potreban san i zašto bolje spavamo noću? Spavamo trećinu našeg života, ali tek kada ne možemo spavati ili kada iskusimo lošu kvalitetu sna, zapravo počinjemo to primjećivati.

Tijekom sna, naša mišićna aktivnost opada, disanje usporava, a srčani ritam i krvni tlak se smanjuju. U isto vrijeme, naš mozak aktivno čisti toksine koji uzrokuju neurodegenerativne bolesti.

Također, tijekom sna konsolidira se sjećanja, brišući "beskorisna" tijekom dubokog sna, poznatog kao sporovalni san.

Sve to omogućuje da sljedeći dan započnemo ispočetka.

Naši životi organizirani su oko našeg rasporeda spavanja i buđenja. Budući da smo dnevna vrsta, naš glavni sat u mozgu, koji održava mnoge naše 24-satne ritmove, usklađuje naše razdoblje aktivnosti s dnevnim svjetlom, a naše razdoblje odmora s noći.

Kod nekih drugih životinja, kao što su glodavci, evolucijski pritisci nagnali su te vrste da postanu noćne, što im omogućuje da se kreću i hrane izvan pogleda svojih dnevnih ili sumračnih predatora.

Nespavanje u pravo vrijeme povezano je s lošim zdravljem. Neke od posljedica su lošije kognitivne sposobnosti, manjak energije i lošije mentalno zdravlje.

Postoji i veći rizik od razvoja neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti te veći rizik od razvoja visokog krvnog tlaka i dijabetesa.

Nakon loše prospavane noći, pokušavamo nastaviti sa svojim životima, ali istraživanja su pokazala da to nije tako lako. Tijekom pandemije COVID-19 i najstrožeg zatvaranja, Južnoafrikanci su ocijenili svoju kvalitetu sna kao lošiju, s više simptoma nesanice. To je, zauzvrat, bilo povezano s lošijim razinama depresije i anksioznosti.

Što se događa kada ne spavamo?
San je stanje ranjivosti u kojem prevladava stanje "odmora i probave" nad stanjem "borbe ili bijega" kada smo budni.

Naš rani san "pretražuje" okolinu prije nego što nam dopusti da uronimo u dublje faze sna.

Kada dođe do prekida u ovom konsolidiranom ciklusu sna, počet ćemo se žaliti "Nisam dovoljno spavao" ili "Stvarno loše sam spavao prošle noći".

U našoj nedavno objavljenoj studiji o spavanju adolescenata u Nigeriji, adolescenti u urbanim područjima spavali su manje i kvaliteta sna bila je lošija.

Trajanje sna bilo je kraće zbog kasnijeg odlaska na spavanje, dok su vremena buđenja ujutro bila slična onima adolescenata u ruralnim područjima. Korištenje elektroničkih uređaja noću od strane adolescenata u urbanim područjima Nigerije bilo je povezano s kraćim trajanjem sna.

To je jedan primjer rastućeg broja istraživanja koja ističu negativne posljedice noćne upotrebe tehnologije na san, čak i u afričkim društvima.

Koji su ključni navici za bolji san? Najvažnija navika je shvatiti san jednako ozbiljno kao zdravu prehranu i redovitu tjelovježbu.

Savjetujemo sljedeće:
- Održavajte redovito vrijeme buđenja i odlaska na spavanje. To nam pomaže spavati u najbolje vrijeme s obzirom na ritam našeg glavnog sata. To zauzvrat pomaže osigurati konsolidirani ciklus sna.
- Potrebno je prosječno 7 do 9 sati sna svake noći.
- Izbjegavajte gledanje ekrana sat vremena prije uobičajenog vremena spavanja. Ako je to neizbježno, odaberite najnižu svjetlinu i dodajte postavku narančastog noćnog ekrana. Radije čitajte knjigu uz svjetlo noćne lampe.
- Budite na dnevnom svjetlu tijekom dana kako biste ojačali cirkadijalni (gotovo 24-satni) ritam glavnog sata.
- Obavite neki oblik tjelesne aktivnosti jednom dnevno. To pomaže izgraditi pritisak za spavanje i također jača ritmove glavnog sata.
- Izbjegavajte alkohol prije spavanja jer je povezan s prekinutim snom.
- Izbjegavajte kofein i stimulanse nakon podneva.
- Pokušajte spavati u tihoj, hladnoj i tamnoj ili slabo osvijetljenoj okolini.