Istraživanje Sveučilišta u Teksasu u Arlingtonu pokazuje da osjetljivost očiju korelira s poboljšanim radnim pamćenjem
Radno pamćenje je jedna od izvršnih funkcija mozga, vještina koja omogućava ljudima da obrađuju informacije bez gubitka fokusa na ono što rade.
Na kratki rok, radno pamćenje omogućava mozgu dovršavanje trenutnih zadataka, poput punjenja perilice posuđa. Na dulji rok, pomaže mozgu odlučiti što pohraniti za buduću upotrebu, primjerice, hoće li biti potrebna dodatna sredstva za pranje posuđa.
Istraživači sa Sveučilišta u Teksasu u Arlingtonu znaju da radno pamćenje značajno varira među pojedincima, ali nisu potpuno sigurni zašto. Kako bi bolje razumjeli, Matthew Robison, docent psihologije, i doktorandica Lauren D. Garner proveli su eksperiment kako bi vidjeli je li proučavanje zjenica (središnjeg dijela oka) dobar pokazatelj radnog pamćenja.
Normalno, zjenice osobe se prirodno šire (ili dilatiraju) u uvjetima slabog osvjetljenja kako bi omogućile više svjetla u oko. Međutim, u novoj studiji objavljenoj u recenziranom časopisu Attention, Perception & Psychophysics, istraživači su izvijestili da se zjenice osobe također šire kada se koncentriraju na zadatke. Konkretno, otkrili su da što su se više zjenice osobe širile tijekom zadatka, to su bolje postizali rezultate na testovima koji mjere radno pamćenje.
"Ono što smo otkrili je da su najlošiji izvođači zadataka pokazivali manju dilataciju zjenica", rekao je Robison. "Za najbolje izvođače, njihove dilatacije zjenica bile su ukupno veće i pojedinci su bili selektivniji prema informacijama koje su trebali zapamtiti."
Za studiju su on i Garner regrutirali 179 studenata preddiplomskih studija na Sveučilištu u Teksasu u Arlingtonu. Sudionici su završili nekoliko zadataka radnog pamćenja gdje su im prezentirane informacije koje su zatim trebali zapamtiti nekoliko sekundi. Tijekom zadataka, zjenice sudionika kontinuirano su se mjerile pomoću uređaja za praćenje očiju, sličnog onom koji koriste optometri tijekom pregleda očiju.
"Otkrili smo da su ljudi koji su intenzivnije i dosljednije obraćali pažnju, mjerene većim dilatacijama zjenica, bolje izvodili zadatke pamćenja," rekao je Robison. "Važno je napomenuti da su najbolji izvođači također pokazivali veću osjetljivost zjenica u usporedbi s lošijim izvođačima. Ovo je uzbudljivo istraživanje jer dodaje još jedan vrijedan komad slagalice našem razumijevanju zašto radno pamćenje varira među pojedincima."
Ovo istraživanje podržano je financiranjem od strane Laboratorija za istraživanje mornarice SAD-a (N00173-22-2-C006) i Instituta za istraživanje vojske SAD-a (W911NF-23-1-0300).
Izvor: University of Texas at Arlington
Kreirano: nedjelja, 09. lipnja, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!