Svi težimo osjećaju pripadnosti, a psiholozi to već dugo prepoznaju kao temeljnu ljudsku potrebu koja našim životima daje smisao.
Nekada su tu potrebu ispunjavali obiteljski i zajednički odnosi. Međutim, kako društvo postaje sve individualiziranije i ljudi se često sele daleko od svojih zajednica i obitelji, radno mjesto postaje sve važniji izvor smisla, povezanosti i prijateljstva.
Mnogi poslodavci prepoznaju važnost pripadnosti, hvaleći se kako je njihova organizacija poput obitelji – mjesto gdje su svi dobrodošli i gdje se jedni o drugima brinu. No, samo zapošljavanje nije nužno dovoljno da se osjećamo pripadno. Pripadnost znači osjećati se prihvaćeno i uključeno. To može značiti da nas kolege i nadređeni 'vide' i da je naš rad prepoznat, nagrađen i poštovan.
Većina ljudi želi obavljati smislen posao, a osjećaj povezanosti s drugima dio je toga. Smisao u poslu može proizlaziti iz samog posla – obavljanje nečega što se poklapa s našom svrhom – ili iz odnosa i uloga koje ljudi stvaraju na radnom mjestu. Razmotrite nekoga tko ima (formalnu ili neformalnu) ulogu pružanja podrške kolegama. Taj osjećaj povezanosti i pripadnosti može posao učiniti značajnijim.
Pripadnost je također dobra za poslovanje. Osjećaj isključenosti i osamljenosti može dovesti do toga da ljudi prestanu biti angažirani, što negativno utječe na njihovu radnu učinkovitost. Istraživanja pokazuju da više od 50% ljudi koji napuste posao to čine u potrazi za boljim osjećajem pripadnosti, pri čemu su mlađi radnici skloniji odlasku.
Isključenost koja proizlazi iz nedostatka pripadnosti može biti bolna kao i fizička ozljeda, a osjećaj izolacije može imati niz negativnih zdravstvenih posljedica. Naprotiv, kada zaposlenici osjećaju da pripadaju, sretniji su i manje usamljeni, što dovodi do veće produktivnosti, manje bolovanja i veće dobiti.
U svojoj ulozi psihoterapeuta, radim s brojnim ljudima koji se osjećaju nepodržano i samo na radnom mjestu zbog izravne ili neizravne diskriminacije i isključenja. Instinktivni odgovor može biti raditi više kako bi se osjećali prihvaćenima i pripadnima – ali to može dovesti do iscrpljenosti, pokušavajući dobiti odobrenje koje možda nikada neće doći.
Pandemija je promijenila način na koji razmišljamo o radu i kako se angažiramo na poslu. Neki poslodavci mogu smatrati da je vraćanje ljudi u ured odgovor na izgradnju veza i poticanje pripadnosti. No, istina je da takve akcije same po sebi mogu imati suprotan učinak.
Ljudi se mogu povući i postati manje povezani u takvim prostorima. Oni koji preferiraju rad od kuće mogu se osjećati nepodržano od strane svog radnog mjesta ako moraju doći u ured kako bi obavljali posao koji mogu jednako dobro, ako ne i produktivnije, obavljati od kuće.
S druge strane, za neke ljude, biti u uredu nudi osjećaj pripadnosti i povezanosti koji može nedostajati kada rade od kuće. Idealno, omogućavanje ravnoteže između ta dva omogućuje ljudima da iskoriste prednosti oba prostora i rade na način koji maksimizira produktivnost i povezanost. No, može proći neko vrijeme dok poslodavci ne shvate kako postići pravu ravnotežu.
Pripadnost je posebno važna za razmatranje kako radna mjesta postaju raznovrsnija. Diskriminacija na radnom mjestu vjerojatnije će biti iskusna od marginaliziranih grupa i predstavlja veliku prepreku za pripadnost.
Zaposlenici u organizacijama koje su raznovrsnije, posebno na višim rukovodećim pozicijama, vjerojatnije će osjećati pripadnost. Raznolikost je također povezana s većom produktivnošću i profitabilnošću. No, organizacije moraju razmotriti distribuciju raznolikosti. Dok velike izjave o uključivosti mogu privući nove radnike, ako je vodeći tim pretežno bijel i srednje klase, te izjave malo znače.
Za učinkovito stvaranje pripadnosti, raznolikost mora ići ruku pod ruku s psihološkom sigurnošću. To znači da svi – ne samo oni koji dijele karakteristike s većinom ili liderima – osjećaju da imaju glas i da ih se sluša. Radno mjesto gdje ljudi osjećaju nervozu zbog iznošenja zabrinutosti, boje se pogrešaka ili osjećaju da nedostaje transparentnost, mjesto je koje nedostaje psihološke sigurnosti.
Kada ljudi osjećaju da ne mogu donijeti svoje autentične osobnosti na posao, mogu završiti izvodeći različite identitete ili mijenjajući svoj jezik – prilagođavajući ga kako bi bili "prihvatljiviji" i uklopili se. Ove strategije prvotno pomažu radnicima stvoriti osjećaj sigurnosti za sebe na radnom mjestu, ali mogu rezultirati iscrpljenošću i izgaranjem.
Stvaranje načina na koji ljudi mogu izraziti svoju autentičnost – na primjer, kroz grupe resursa zaposlenika poput mreža ženskog osoblja – može stvoriti sigurno mjesto za dijeljenje s drugima koji imaju slična iskustva na radnom mjestu. Za one koji su samozaposleni ili uglavnom rade od kuće, kako bi se borili protiv izolacije, razmotrite pronalazak online grupa ili lokalnih prostora za suradnju koji odražavaju društvene prednosti radne zajednice.
Zaposlenici se osjećaju više povezani s širim timom kada se njihovi napori prepoznaju i nagrađuju. To ne mora nužno biti kroz povišicu ili promociju – čak i e-mail od menadžera može pojačati osjećaj pripadnosti nekoga. Što više priznanja i zahvalnosti za uloženi trud, uključujući i od strane kolega, veća je korist.
Ne svatko ima priliku napustiti radna mjesta koja ih čine nesigurnima ili nesretnima. Ako se nalazite u takvoj situaciji, možete smanjiti negativan utjecaj tražeći povezanost i pripadnost izvan posla te ponovno se povezati s ljudima i aktivnostima koje vam daju smisao i radost.
Ako ste ljubitelj provokativnih rasprava i stavljanja ideja u središte javnog života, ne biste željeli propustiti HowTheLightGetsIn, najveći svjetski festival ideja i glazbe ovog proljeća. Vraćajući se u Hay-on-Wye od 24. do 27. svibnja, događaj će okupiti vodeće svjetske mislioce i dobitnike Nobelove nagrade uključujući Davida Petraeusa, Rogera Penrosea, Daniela Dennetta, Amy Chua, Petera Singera i Sophie Scott-Brown. Kao lijek protiv online odjeka, festival spaja govornike različitih disciplina kako bi skicirali konkretne rješenja za krize našeg doba.
Također, nemojte propustiti događaj uživo The Conversation na festivalu u nedjelju, 26. svibnja, s Avery Anapol koji će se baviti pitanjem postoji li "smisleni rad" u današnje doba. Drago nam je ponuditi 20% popusta na ulaznice s kodom CONVO24.
Original:
Nilufar Ahmed
Viši predavač društvenih znanosti, BA (Hons), MSc, PhD, CPsychol, HE Cert (Coins.), PGDip (Coins.), FHEA, FRGS, MBACP (Accred), Sveučilište u Bristolu
Kreirano: petak, 10. svibnja, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!