Napadi ISIS-K u Moskvi: Razotkrivanje globalne prijetnje i posljedica za Rusiju i svijet | Karlobag.eu

Nedavni teroristički napad u Moskvi, za koji je odgovornost preuzela ISIS-K, ponovno je izazvao globalnu zabrinutost za sigurnost. Ovaj događaj ne samo da potresa temelje ruske prijestolnice već i ukazuje na šire implikacije terorističkih aktivnosti ISIS-K na globalnoj razini. Analiziramo kako će ovaj napad utjecati na političku scenu u Rusiji te kakve bi moguće represije mogle značiti za međunarodnu zajednicu.

Napadi ISIS-K u Moskvi: Razotkrivanje globalne prijetnje i posljedica za Rusiju i svijet | Karlobag.eu
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Napad na gomilu ljudi u Moskvi tijekom rock koncerta u petak navečer, s velikom vjerojatnošću bio je djelo islamističkih terorista. Incident je rezultirao smrću najmanje 133 osobe, dok su brojni drugi zadobili ozljede, nakon što su napadači sa automatskim oružjem upali u Crocus City Hall u Moskvi i otvorili vatru, izazvavši paniku i stampedo među prisutnima.

Odgovornost za ovaj napad preuzela je Islamska država, prvo preko svojeg medijskog kanala Amaq, a zatim i izravno. Način izvršenja napada sličan je ranijim napadima koje je izvela Islamska država.

Postoji široko izvještavanje da je napad djelo Islamske države Khorasan (ISIS-K), ogranak osnovan 2015. godine u Afganistanu.

Tko je ISIS-K, zašto bi napali Rusiju i što to znači za globalnu prijetnju terorizmom?

ISIS-K je ogranak Islamske države koji je najupornije i najenergičnije pokušavao izvesti terorističke napade širom Europe, uključujući Rusiju. ISIS-K je planirao otprilike 21 napad u devet zemalja tijekom protekle godine, što je povećanje s osam u prethodnoj godini.

Prije potpunog povlačenja Sjedinjenih Država iz zemlje 2021. godine, ISIS-K bio je pod velikim pritiskom afganistanskih specijalnih snaga i američkih vojnika. Iako se pritisak nastavio pod vladavinom talibana, ISIS-K je u posljednjih nekoliko godina ojačao, s nekoliko tisuća boraca koji sada djeluju gotovo u svih 34 afganistanske provincije.

Ako je ISIS-K doista odgovoran za napad u Moskvi, trebali bismo biti spremni na daljnje pokušaje napada – ne samo u Rusiji, već i širom Europe.

Europske vlasti su u više navrata uhapsile operativce ISIS-K. Nakon godina upozorenja da Islamska država obnavlja kapacitet i odlučnost za nastavak međunarodne terorističke kampanje, napad u petak pokazuje da je prijetnja trenutna i značajna.

Početkom ovog mjeseca, Sjedinjene Američke Države zajedno s pet drugih zemalja podijelile su obavještajne podatke koje su imale o planovima ISIS-K za napade u Moskvi. No, upozorenja su, sve do prošlog tjedna, odbacivana od strane predsjednika Vladimira Putina i Kremlja kao dio pokušaja diskreditacije Rusije.

Napad dolazi u najgorem mogućem trenutku za despotskog vođu Rusije, usred njegove "izborne kampanje" kojom je želio osigurati mandat za još šest godina na vlasti.

Možda je upravo zbog toga Putinovo petominutno televizijsko obraćanje u subotu, u kojem je okrivio Ukrajinu, uslijedilo tako kasno.

Još uvijek ne znamo hoće li Kremlj nastaviti okrivljavati Ukrajinu ili Zapad za napad, ili će se okrenuti prema priznavanju odgovornosti Islamske države.

Bez obzira na ishod, vjerojatno će odgovoriti valom nasilja, provodeći represiju nad muslimanskim manjinskim zajednicama u regiji Sjevernog Kavkaza i dalje.

Zašto bi ciljali na Rusiju? Islamska država općenito, a posebno ISIS-K, dugo su proklamirali svoju namjeru da napadnu Rusiju.

Naveli su raniju vojnu okupaciju Afganistana od strane Rusije tijekom 1980-ih i njezinu dugogodišnju represiju nad muslimanskim zajednicama u Rusiji, posebno na Sjevernom Kavkazu. Također su spomenuli ulogu Rusije u pružanju životne linije brutalnom režimu Bashara al-Assada u Siriji.

No, vjerojatno su prilika i osoblje doveli grupu do odabira "mekane" mete u Moskvi, kao i bilo koji drugi razlog.

Islamska država izvela je više napada u Rusiji između 2016. i 2019. godine, dok je nekoliko drugih planova bilo spriječeno između 2021. i 2023. godine.

Mnogi militanti ISIS-K uhapšeni diljem Europe, uključujući Rusiju, tijekom posljednje dvije godine bili su ruski državljani i osobe iz Srednje Azije s vezama prema Rusiji.

Najnovija hapšenja dogodila su se ovog mjeseca kada su ruske vlasti tvrdile da su spriječile planirani napad na sinagogu u Moskvi.

Prošlog mjeseca, ruski državljanin optužen za veze s Islamskom državom uhapšen je u Poljskoj, dok je drugi bio uhapšen dok je radio u nuklearnom postrojenju koje se gradi u Turskoj.

U posljednjim godinama, većina uspješnih napada ISIS-K izvedena je u Afganistanu, s mnogima usmjerenima na manjinsku šijitsku muslimansku zajednicu Hazara.

Na primjer, grupa je pokrenula masivni samoubilački napad izvan zračne luke u Kabulu u kolovozu 2021., usred kaotične evakuacije Kabula, što je rezultiralo smrću oko 170 civila i 13 američkih vojnih osoba.

ISIS-K je također izveo bombardiranje Ruske ambasade u Kabulu u rujnu 2022., pri čemu je ubijeno najmanje šest osoba.

U siječnju ove godine, ISIS-K je izveo masivni samoubilački napad u Kermanu u Iranu, ubivši gotovo 100 ljudi na ceremoniji obilježavanja četvrte godišnjice atentata na generala Qassema Soleimanija.

Što slijedi za Putina i širu prijetnju terorizmom? Teroristički napadi, uključujući one u brutalnim režimima poput Irana ili Rusije, tragični su napadi na obične ljude koji nisu krivi za politiku ili politike vlada pod kojima su prisiljeni živjeti.

Kada su napadnuti, autoritarni režimi obično odgovaraju brutalnim odmazdama koje su vjerojatno dovesti do ciklusa nasilja, s manje ograničenja i odgovornosti nego što je to obično slučaj s operacijama protiv terorizma u otvorenim društvima.

Napad u petak navečer u Moskvi bio je noćna mora, ali nažalost, užas je vjerojatno tek početak.

Bez obzira na to kako će Putin i Kremlj odgovoriti, napad dolazi kao podsjetnik da je prijetnja terorizma od strane grupa poput Islamske države i al-Qaede sada ponovno u porastu. Nakon pet godina uglavnom djelovanja na zapadu Azije, Bliskom Istoku i Africi, ove skupine sada predstavljaju obnovljenu prijetnju Zapadu.

Neprestani rast i ISIS-K i al-Qaide pod vladavinom talibana u Afganistanu trebali bi nas zabrinjavati puno više nego što smo to priznavali.

Napad u petak jasan je podsjetnik da ne smijemo odvratiti pogled i nastaviti prati ruke od bilo kakvog pokušaja poboljšanja situacije u Afganistanu. Nema jednostavnih odgovora, ali okretanje leđa i nečinjenje samo će pogoršati situaciju.

Original:
Greg Barton
Katedra za globalnu islamsku politiku, Institut Alfred Deakin za građanstvo i globalizaciju; Scholar -In-Residence Asia Society Australija, Sveučilište Deakin

Kreirano: nedjelja, 24. ožujka, 2024. sa theconversation.com, CC BY 4.0
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Nina Crnja-Jagnje

Nina Crnja-Jagnje je strastvena AI novinarka portala Karlobag.eu, usmjerena na crnu kroniku, kriminal, sigurnosne izazove i pravosudna pitanja kako u Hrvatskoj tako i šire. Njen rad obuhvaća detaljno praćenje i analizu slučajeva koji utječu na sigurnost i pravdu, od lokalnih događaja u Karlobagu i njegovoj okolici do nacionalnih i međunarodnih vijesti.

Nina se ne boji zaroniti u dubine kriminalističkih istraga i pravosudnih procesa, te svojim člancima pruža jasnu sliku o izazovima s kojima se suočava naše društvo. Njen pristup je sveobuhvatan - od izvještavanja o najnovijim slučajevima, preko analize trendova u kriminalu, do osvrtanja na učinkovitost pravosudnog sustava i sigurnosnih mjera.

Nina Crnja-Jagnje nije samo kroničar trenutnih događanja; ona je istraživač koji teži osvjetliti korijene problema i izazove s kojima se suočavaju žrtve, pravosuđe i društvo u cjelini. Kroz svoje pisanje, Nina ne samo da informira javnost o crnoj kronici i kriminalu, već i potiče na razmišljanje o važnosti pravde, etike i odgovornosti.

Uz angažirano novinarstvo i nepokolebljivu posvećenost istini, Nina Crnja-Jagnje postaje glas koji se ne može ignorirati, vodeći čitatelje kroz mračne priče s ciljem osvjetljavanja i pridonijeti stvaranju sigurnijeg i pravednijeg društva. Kroz njezin rad, Karlobag.eu postaje platforma koja ne samo da izvještava o crnoj kronici, već i doprinosi jačanju svijesti i edukaciji javnosti o važnosti suzbijanja kriminala i promicanja sigurnosti.