Na Sveučilištu u Cordobi, grupa istraživača predvođena Evom Romerom, Anom Bravom i Rosario Ortegom iz "Laboratorija za studije suživota i prevencije nasilja" (LAECOVI) te u suradnji s Christianom Bergerom, istraživačem na Pontificia Universidad Católica de Chile, uložila je značajne napore u razumijevanje dinamike obrane adolescenata žrtava zlostavljanja.

"Zlostavljanje nije samo pitanje agresije; to je pitanje moći i kontrole," ističe profesorica Romera. "Naše istraživanje prvi put duboko zaranja u složene mehanizme koji upravljaju obrambenim ponašanjem u kontekstu školskog nasilja."

Zlostavljanje, kao pojam, opisuje ponavljajuće agresivne i nemoralne akcije koje stvaraju neravnotežu moći između agresora i žrtve. Ova studija, koja obuhvaća preko 3300 adolescenata, bavi se promjenama u obrambenim ponašanjima i njihovoj povezanosti s društvenom dinamikom unutar školskih zajednica.

"Promatrali smo različite putanje obrane – one koji konstantno štite, one koji to nikada ne čine, i one koji mijenjaju svoje ponašanje," objašnjava Romera. "Ovo istraživanje razbija predrasude o statičnoj ulozi branitelja."

Rezultati studije naglašavaju važnost razumijevanja obrambenih ponašanja kao fluidnih i promjenjivih, a ne kao statičkih uloga. "Naš cilj je promijeniti način na koji pristupamo problemu zlostavljanja, stavljajući naglasak na dinamičku prirodu obrane i njenu važnost u oblikovanju zdravog školskog okruženja," zaključuje Romera.

Nastavljajući s istraživanjem dinamike obrane adolescenata žrtava zlostavljanja, tim sa Sveučilišta u Cordobi koristio je složenu metodologiju koja kombinira analizu osobnih odnosa i krivulje rasta. Kroz četiri vala prikupljanja podataka, koji su obuhvatili upitnike ispunjene od strane studenata tijekom dvije akademske godine, istraživači su uspjeli izvući značajne uvide.

"Istraživanje je otkrilo četiri različite putanje obrane," pojašnjava Ana Bravo, jedna od vodećih istraživačica. "To uključuje one koji su konstantno branili žrtve, one čija je obrana s vremenom opadala, one koji su povećavali svoju obranu, te grupu koja je konstantno imala nisku razinu obrane."

Ovo otkriće pruža dublji uvid u složenu prirodu obrambenih ponašanja među adolescentima. Profesorica Rosario Ortega dodaje: "Ovi rezultati potvrđuju da društvene mreže imaju moć oblikovanja obrambenih grupa koje su jake i stabilne. To je temelj za promicanje pozitivnih društvenih promjena."

Daljnja analiza studije fokusirala se na razumijevanje veze između obrambenih ponašanja i triju ključnih varijabli: normativne prilagodbe, društvene prilagodbe i samopercipirane popularnosti. Normativna prilagodba odnosi se na etičko i odgovorno ponašanje, kako objašnjava Eva Romera: "Ako ste normativno prilagođeni, to znači da poštujete i razumijete druge." Društvena prilagodba odnosi se na integraciju u grupu, dok samopercipirana popularnost odražava kako adolescenti vide svoj društveni status i utjecaj unutar svoje skupine.

Ova studija, koja ohrabruje 84% adolescenata koji konstantno brane žrtve zlostavljanja i 5% onih koji su počeli braniti žrtve tijekom vremena, naglašava važnost razumijevanja obrambenih ponašanja kao dinamičkih i promjenjivih procesa. To ne samo da pruža novi pogled na problematiku zlostavljanja, već i potiče razvoj strategija za jačanje obrambenih uloga i promicanje pozitivnih društvenih interakcija među adolescentima.

Ana Bravo, istaknuta članica istraživačkog tima, dodatno pojašnjava rezultate studije. "Primijetili smo da je prva skupina, koja je ostala stabilna u obrambenom ponašanju, bila i stabilna u smislu društvene dinamike, osjećajući se normativno prilagođenom, društveno integriranom i popularnom," kaže ona.

Zanimljivo je da su oni koji su prestali braniti žrtve pokazali tendenciju odstupanja od društvenih normi. Nasuprot tome, adolescenti koji su počeli braniti žrtve, postali su integriraniji u svoje grupacije, stječući osjećaj utjecaja i sposobnost promjene neprihvatljivih situacija.

Eva Romera, još jedna članica tima, dodaje: "Ključno je da adolescent osjeća koheziju u svom kontekstu, osjeća se kao dio grupe koju treba brinuti i štititi, a koja istovremeno ima vodstvo i legitimitet." To ukazuje na važnost etičkog načela brige u obrazovnim programima i kako takvi pristupi mogu utjecati na ponašanje adolescenata.

Profesorica Rosario Ortega zaključuje: "Rezultati su ne samo ohrabrujući, već otvaraju nove istraživačke mogućnosti. Oni nam omogućuju da nastavimo podržavati obrazovne inicijative temeljene na etici brige, kao što je naš program CuidaMe (TakeCareOfMe), koji se provodi u školama."

Ovo istraživanje, koje je dio Nacionalnog plana za istraživanje, razvoj i inovacije (PID2020-113911RB-I00), istražuje moralne, motivacijske i grupne čimbenike koji utječu na odluke adolescenata u situacijama zlostavljanja i internetskog nasilja. Ovo otvara nove linije istraživanja koje će nastojati identificirati, primjerice, uzročnost obrambenih ponašanja i što motivira adolescente da brane svoje vršnjake.

Izvor: Universidad de Córdoba