Nevidljiva opasnost u našim tanjurima: Kako masnoće u prehrani mijenjaju naše tijelo i um
Iznenadna otkrića američkih znanstvenika mogla bi promijeniti način na koji razmišljamo o masnoćama u našoj prehrani. Nedavna studija sa Sveučilišta u Kaliforniji, Riverside, otkriva alarmantne učinke prekomjerne konzumacije masti na ljudsko zdravlje - utjecaj koji seže dalje od poznatih rizika poput pretilosti i kardiovaskularnih bolesti.

Znanstvenici su otkrili da prekomjerna konzumacija masti, čak i onih biljnog podrijetla, može uzrokovati dramatične promjene u našem tijelu koje utječu na sve, od imunološkog sustava do funkcije mozga, pa čak i povećavaju potencijalni rizik od COVID-19.

Istraživanje, koje je trajalo 24 tjedna, koristilo je modele miševa kako bi istražilo učinke triju različitih dijeta bogatih mastima. Jedna grupa miševa konzumirala je zasićene masti iz kokosovog ulja, druga mononezasićene, modificirane masnoće iz sojinog ulja, a treća nemodificirane polinezasićene masnoće iz sojinog ulja. Usporedba s kontrolnom skupinom, koja je konzumirala dijetu s niskim udjelom masnoća, otkrila je zabrinjavajuće promjene u ekspresiji gena - procesu koji pretvara genetske informacije u funkcionalne proizvode kao što su proteini.

Frances Sladek, profesorica stanične biologije s UCR-a i viša autorica studije, ističe: "Iako se često smatra da je biljna prehrana zdravija, naša istraživanja pokazuju da to nije nužno slučaj kada je riječ o visokom unosu masnoća."

Osim promjena povezanih s metabolizmom masti i sastavom crijevnih bakterija, istraživači su bili posebno iznenađeni promjenama u genima koji reguliraju osjetljivost na zarazne bolesti. Otkriveno je da visok unos masnoća može oštetiti gene imunološkog sustava, kao i stvoriti okruženje u kojem opasne crijevne bakterije, poput patogene E. coli, mogu napredovati.

Ova studija ne samo da potiče na razmišljanje o našim prehrambenim navikama, već i postavlja temelje za daljnja istraživanja o složenim interakcijama između prehrane, genetike i zdravlja.

Skriveni utjecaji sojinog ulja: Između rizika za COVID-19 i potencijalnih raka
Nedavna istraživanja sveučilišta u Kaliforniji, Riverside, nastavljaju otkrivati zabrinjavajuće veze između prehrane bogate mastima i niza zdravstvenih problema. Posebno, nova otkrića pokazuju da dijete s visokim udjelom masti, uključujući one koje koriste sojino ulje, ne samo da povećavaju rizik od pretilosti i dijabetesa - već i pojačavaju mogućnost zaraze COVID-19 i razvoja raka.

Znanstvenici su identificirali da prehrana bogata mastima povećava ekspresiju ACE2 proteina i drugih domaćinskih proteina koje koristi COVID-19 za ulazak u tijelo. Ova otkrića nadovezuju se na prethodna istraživanja koja su već povezivala sojino ulje s pretilošću i dijabetesom, oba ključna čimbenika rizika za COVID-19.

Frances Sladek, vodeća autorica studije, istaknula je i nove nalaze koji pokazuju povećanje znakova matičnih stanica u debelom crijevu uzrokovano dijetama bogatim mastima. "Iako bi se moglo očekivati da je to pozitivan nalaz, zapravo može biti predznak razvoja raka," upozorava Sladek.

Analiza je pokazala da kokosovo ulje izaziva najveći broj promjena u ekspresiji gena, slijedeći ga nemodificirano sojino ulje. Ove razlike ukazuju na značajnu ulogu linolne kiseline, prisutne u nemodificiranom sojinom ulju, u mijenjanju ekspresije gena.

Zabrinjavajući je i nalaz da su negativne promjene mikrobioma bile najizraženije kod miševa hranjenih sojinim uljem. Ovo nije prvi put da istraživački tim ukazuje na štetne učinke visoke konzumacije sojinog ulja na zdravlje. U ranijim studijama, otkriveno je da sojino ulje izaziva niz problema, uključujući pretilost, dijabetes, inzulinsku rezistenciju i masnu jetru.

Istraživanja iz 2020. godine otkrila su i da sojino ulje može utjecati na gene u mozgu koji su povezani sa stanjima kao što su autizam, Alzheimerova bolest, anksioznost i depresija. Dodatno, trenutna studija pokazuje da prehrana bogata mastima mijenja ekspresiju nekoliko neurotransmiterskih gena, naglašavajući važnost veze između crijeva i mozga i utjecaja prehrane na ovu osovinu.

Ovi nalazi ne samo da ističu potrebu za daljnjim istraživanjem utjecaja prehrane na zdravlje, već i potiču na preispitivanje naše svakodnevne konzumacije masnoća.

Sojino ulje pod mikroskopom: Razdvajanje mitova od stvarnosti u prehrani
Najnovija istraživanja Sveučilišta u Kaliforniji, Riverside, bacaju novo svjetlo na kompleksnu priču o sojinom ulju, najčešće konzumiranom ulju u Sjedinjenim Državama i sve popularnijem globalno, uključujući zemlje poput Brazila, Kine i Indije. Iako prethodni dio studije ukazuje na potencijalne zdravstvene rizike povezane s konzumacijom sojinog ulja, znanstvenici naglašavaju da se ovi nalazi odnose isključivo na sojino ulje, a ne na druge sojine proizvode poput tofua ili same soje.

Poonamjot Deol, mikrobiolog s UCR-a i jedan od autora studije, ističe: “Soja sadrži mnoge korisne sastojke. Međutim, problem nastaje kada je konzumacija sojinog ulja prekomjerna.”

Iako su istraživanja provedena na miševima, a rezultati ne moraju biti izravno prenosivi na ljude, sličnost u radnoj DNK između ljudi i miševa (97,5%) čini ove rezultate relevantnima i zabrinjavajućima. S obzirom na to da Amerikanci dobivaju gotovo 40% svojih kalorija iz masti, slično prehrani miševa u studiji, Deol upozorava da bi većina ljudi mogla konzumirati tri puta više masti nego što je potrebno.

Važno je napomenuti da se promjene uočene u istraživanju nisu dogodile preko noći. Miševi su hranjeni ovom prehranom 24 tjedna, što bi u ljudskim okvirima odgovaralo razdoblju od djetinjstva do srednjih godina. Deol ističe: “Jedna večera s visokim udjelom masti nije problem; problem nastaje kada se ovakav način prehrane nastavi dugoročno.”

Studija, koja se nadovezuje na ranija istraživanja o utjecaju sojinog ulja na zdravlje, ima za cilj potaknuti ljude na pažljivo razmatranje vlastitih prehrambenih navika. Deol upozorava: “Ne možemo jednostavno vježbanjem poništiti dugoročne učinke ovakve prehrane. Redovito konzumiranje hrane bogate mastima može imati ozbiljne posljedice na naš imunološki sustav i funkciju mozga.”

Kroz ova otkrića, istraživači se nadaju osvijestiti javnost o potrebi za uravnoteženijom prehranom, naglašavajući da razumijevanje i umjerenost mogu biti ključ zdravijeg života.

Izvor: University of California, Riverside