Ministar financija, Marko Primorac, nedavno je iznio detalje o novom projektu Središnjeg registra stanovništva. Cilj ovog registra je povezati već dostupne informacije i omogućiti detaljniji uvid u stanje kućanstava, što je od velike važnosti za formuliranje socijalne politike. Primorac je naglasio kako će implementacija Registra znatno smanjiti administrativni teret na građane kada je u pitanju ostvarivanje raznih prava, te će omogućiti efikasniju razmjenu i ažuriranje podataka između institucija.
Tijekom konferencije za novinare održane u Banskim dvorima, ministar je podijelio planove o javnom savjetovanju za Zakon o središnjem registru, koje počinje u petak, s očekivanjem da zakon stupi na snagu početkom 2025. godine. Detalji o ustroju registra bit će razrađeni tijekom iduće godine, dok će pristup registru za građane i institucije biti omogućen od lipnja 2026.
Registar će obuhvatiti raznovrsne podatke, uključujući broj stanovnika, njihov socijalni i ekonomski status, obrazovne kvalifikacije, migracijske trendove, stambene uvjete i druge relevantne informacije. Bit će dostupan hrvatskim državljanima, bez obzira na to jesu li njihovo prebivalište ili boravište u Hrvatskoj ili inozemstvu, kao i strancima s odobrenim boravkom u zemlji. Registar će integrirati podatke iz drugih registara, poput OIB-a, osobnih podataka, obrazovanja, zaposlenja, nacionalnosti, te će uključivati informacije o stambenim jedinicama i uvjetima stanovanja. Dodatno, građani će moći dobrovoljno doprinijeti registru podacima o svojim izvanbračnim zajednicama, etno-kulturnim obilježjima i kontakt informacijama.
Ministar Primorac istaknuo je kako će ovaj registar omogućiti pristup sveobuhvatnim podacima o stanovništvu u stvarnom vremenu, što će biti od koristi u kreiranju i provođenju politika na nacionalnoj razini. Osim toga, ovakav pristup podacima eliminirat će potrebu za desetogodišnjim popisima stanovništva, koji su bili skupi i zahtjevni za administraciju, s posljednjim popisom koji je stajao više od 23 milijuna eura.
Jedan od ključnih ciljeva uspostave ovog registra je omogućavanje preciznijeg izračuna dohotka po kućanstvu, što je bitno za usmjeravanje socijalnih mjera, potpora i pomoći prema onima koji su najranjiviji. Ministar je naglasio kako su se tijekom kreiranja paketa pomoći trudili usmjeriti resurse prema kućanstvima s najnižim dohotkom, osobito u svjetlu izazova poput inflacije i rasta cijena energenata, s ciljem zaštite najugroženijih slojeva društva.
Ovaj pristup ne samo da olakšava donošenje mjera usmjerenih na pomoć, već i sprječava moguće zloupotrebe sustava, osiguravajući da pomoć dođe do onih koji je najviše trebaju.
Implementacija Središnjeg registra stanovništva prema riječima ministra financija Marka Primorca ključna je za sprečavanje zloupotrebe u sustavu socijalnih davanja, poreznih olakšica i drugih prava. Ovaj registar olakšat će procese i učiniti ih efikasnijima, omogućujući automatsku identifikaciju i isplatu prava zaslužnim građanima, bez potrebe za prolaskom kroz birokratske labirinte raznih institucija.
Primorac je istaknuo kako će, zahvaljujući registru, građani biti rasterećeni od potrebe dostave dokumentacije za ostvarivanje prava kao što su dječji doplatak, naknade za starije, zdravstveno osiguranje, socijalne pomoći i studentske stipendije. U prošloj godini, primjerice, obrađeno je preko 427 tisuća zahtjeva koji su obuhvatili gotovo milijun građana, pokazujući opseg i značaj ovog projekta.
Odgovarajući na pitanja o privatnosti, ministar je naglasio da će registar koristiti već postojeće informacije, osiguravajući njihovu zaštitu i ne dopuštajući javni pristup. Građani će, međutim, imati mogućnost uvida u vlastite podatke, s pravom na ispravke i dopune, čime se dodatno osigurava transparentnost i kontrola nad osobnim informacijama.
Registar će imati širok spektar primjena, od elektroničkih evidencija rada do analize tržišta rada i regionalnog razvoja, što ukazuje na njegovu ključnu ulogu u modernizaciji administrativnih procesa i poboljšanju efikasnosti državnih institucija. Osim toga, registar će biti instrumentalan u provedbi socijalne politike, omogućujući bržu i pravedniju distribuciju resursa.
Ministar financija također je spomenuo nedavne porezne izmjene koje su rezultirale povećanjem plaća za radnike u Hrvatskoj, ali i izrazio zabrinutost zbog mogućih manipulacija od strane poslodavaca koji bi mogli umanjiti bruto plaće, time uzimajući uštede namijenjene radnicima. Ova situacija zahtijeva dodatnu pažnju i moguće intervencije kako bi se osiguralo da koristi od poreznih izmjena budu pravedno raspoređene među zaposlenima.
Sve u svemu, uvođenje Središnjeg registra stanovništva predstavlja značajan korak naprijed u efikasnosti i transparentnosti državne uprave, s potencijalom da znatno poboljša živote građana kroz bolje usmjeravanje i pristupanje pravima i uslugama.
Ministar financija Marko Primorac izrazio je svoju rezerviranost prema tvrdnjama da su nedavne porezne izmjene mogle rezultirati smanjenjem plaća radnika. Iako je izjavio da želi pričekati na rezultate detaljnih analiza prije donošenja konačnog zaključka, Primorac je naglasio svoje nevjerovanje u mogućnost takvog ishoda. Očekuje se da će i Hrvatska udruga poslodavaca dati svoje mišljenje o ovom pitanju, s obzirom na iznenađenje koje je izrazila glavna direktorica HUP-a, Irena Weber, posebno u svjetlu kontinuiranih pritisaka na poslodavce za povećanje plaća.
Primorac je podsjetio na ključne aspekte nedavnih poreznih promjena, uključujući povećanje osnovnog osobnog odbitka, ukidanje prireza, mogućnost odabira manjeg poreza na dohodak te državno subvencioniranje doprinosa za mirovinsko osiguranje. Sve te mjere, prema njegovim riječima, dizajnirane su tako da povećaju neto dohodak radnika u odnosu na njihove bruto plaće, stoga je odbacio ideju o smanjenju plaća kao posljedicu tih izmjena.
Iako priznaje da određivanje visine bruto plaća nije u nadležnosti Vlade, Primorac je napomenuo da je informacija o njihovom navodnom padu u prosincu privukla njegovu pažnju. Međutim, naglasio je da bi smanjenje u prosincu moglo biti posljedica manjeg broja radnih sati u odnosu na studeni, dok su istovremeno plaće po satu rada, i bruto i neto, zapravo rasle.
Na pitanje o politici vezanoj za nekretnine, ministar je istaknuo da se provodi transparentna politika, posebno u odnosu na porez na kuće za odmor. Ovaj porez se primjenjuje na sve objekte koji nisu pod trajnim najmom ili se u njima ne živi, a lokalnim samoupravama je data određena fleksibilnost u njegovom obračunu. Primorčeva izjava reflektira nastojanje Vlade da uravnoteži potrebu za prihodima od poreza s pružanjem fleksibilnosti lokalnim vlastima, čime se osigurava pravedna i učinkovita raspodjela poreznog tereta.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!