Europska migracijska politika postaje stroža: 3 nove taktike za zadržavanje afričkih migranata
Gotovo desetljeće je prošlo otkako je migracija u Europu iz Afrike i Bliskog Istoka dosegla vrhunac 2015. godine, što je nazvano godinom "migrantske krize". Više od milijun ljudi iz Afrike i Bliskog Istoka zatražilo je azil u Europskoj uniji (EU).
Od tada, brojke su i dalje visoke. U 2023. godini broj migranata koji su stigli do europskih obala preko Sredozemnog mora iznosio je 275.000, što je porast u odnosu na otprilike 180.000 u 2022. godini.
Kako bi kontrolirala priljev migranata, EU i nekoliko njezinih država članica uvele su stroge mjere kontrole na vanjskim granicama EU-a i anti-migracijske politike koje sve više pretvaraju Europu u "tvrđavu".
Proučavali smo migracije, granice i odnose Afrike i EU-a više od desetljeća i nastavljamo pomno pratiti situaciju. Dio smo zajednice znanstvenika koja se bavi migracijskom politikom i primijetili smo nove načine na koje EU blokira ulazak migranata u regiju.
Na temelju tih izvora i kontakata, identificirali smo tri nova trenda u načinu na koji europske zemlje podižu prepreke:
Granična policija i resursi
Između 2014. i 2022. godine, ukupna duljina graničnih ograda na vanjskim granicama EU-a i unutar EU-a porasla je s 315 km na 2.048 km. Vojne snage sve se više koriste za upravljanje situacijom.
Tehnologija se također koristi za jačanje fizičkih granica. Postoje noviji, kontroverzni mehanizmi:
Umjetna inteligencija provodi diskriminatorne procjene rizika na temelju rase i mjesta podrijetla što može rezultirati nezakonitim profiliranjem i rasizmom.
Europski parlament nedavno je usvojio Novi pakt o migraciji i azilu koji omogućuje korištenje tehnologije prepoznavanja lica i prikupljanje biometrijskih podataka. Slike i podaci migranata sada se mogu pohranjivati do 10 godina, a policijske snage diljem EU-a mogu pristupiti tim bazama podataka.
Vojni dronovi koriste se za otkrivanje izbjegličkih brodova na Sredozemnom moru, omogućujući obalnim stražama da ih presretnu.
Razne organizacije za ljudska prava zabrinute su da uporaba tih novih tehnologija ugrožava prava migranata. One narušavaju privatnost prikupljanjem osobnih podataka i diskriminiraju na temelju državljanstva, etničke pripadnosti, rase, spola i nacionalnog podrijetla.
Ciljanje organizacija za ljudska prava
Neke zemlje EU-a suzbijaju humanitarne organizacije koje pomažu migrantima. Neke organizacije se kriminaliziraju. Oslikavaju ih kao krijumčare ljudi, trgovce ljudima ili špijune, ili im naređuju da ne pomažu migrantima u teškim situacijama.
Primjerice, 2024. godine talijanska obalna straža zadržala je humanitarni brod za traganje i spašavanje koji pripada organizaciji Liječnici bez granica (Médecins Sans Frontières). Ovo je dvadeseti put da su talijanske vlasti zadržale humanitarni brod otkako je vlada početkom 2023. godine uvela novi zakon koji ograničava operacije spasilačkih brodova.
Godine 2022. poljski su službenici uhitili četiri aktivista za ljudska prava iz humanitarne organizacije Grupa Granica zbog pružanja hrane, deka i prijevoza obitelji sa sedmero djece koja je bila zarobljena u smrznutoj šumi na poljsko-bjeloruskoj granici. Poljske vlasti su rekle da su uhitili aktiviste zbog ilegalnog krijumčarenja.
U kolovozu 2018. grčke su vlasti zatvorile 24 humanitarna radnika iz Međunarodnog centra za hitne intervencije zbog pomaganja u spašavanju migranata u nevolji na moru. Optužili su ih za špijunažu, prijevaru, krijumčarenje ljudi i pranje novca. Humanitarna skupina kasnije je oslobođena optužbi.
Subkontraktiranje procesa azila
Godinama su EU i njezine države članice nastojale izvoziti ili subkontraktirati proces azila afričkim zemljama. Godine 2021. Afrička unija snažno je osudila planove Danske za outsourcing obrade tražitelja azila na afričke teritorije. Danski političari su tvrdili da bi to popravilo slomljeni danski sustav azila.
Od 2018. godine, EU je gurala da se migranti spašeni na Sredozemnom moru obrađuju u sjevernoj Africi, u suradnji s UN-ovom agencijom za izbjeglice i Međunarodnom organizacijom za migracije. U suštini, EU "odlaže" spašene migrante u zemlje sjeverne Afrike.
Zbog ovoga je bilo mnogo kritika zbog zabrinutosti za sigurnost i prava migranata. Godine 2022. NGO Oxfam izvijestio je da je libijska obalna straža presrela i vratila 20.000 migranata u Libiju. No, kasnije su stigla izvješća da je ova grupa ljudi nestala.
Postoje izvješća da libijske vlasti čine teška kršenja ljudskih prava protiv migranata.
Prema realističnom sustavu
Na temelju našeg stručnog znanja, postalo nam je jasno da europske zemlje moraju prihvatiti da će migracija postojati. Stoga moraju stvoriti legalne puteve i bolje procese za upravljanje migrantima.
Jedan od primjera bio bi da EU i Afrička unija uspostave obuku za stjecanje vještina i tehničko osposobljavanje za nepravilne migrante u sektorima koji ih privlače na tržišta rada EU-a. To bi pomoglo zadovoljiti potražnju za radnom snagom u Europi i stvorilo redovite kanale migracije za Afrikance. Migranti bi stekli vještine za korištenje u Africi ako se vrate.
Drugi primjer bio bi da zemlje EU-a usvoje pristup Kanade. Kanada se pridržava UN-ovog protokola o izbjeglicama ne kažnjavajući tražitelje azila zbog neovlaštenog ulaska, što je odraženo u njihovom Kaznenom zakonu.
Original:
Chris Changwe Nshimbi
Direktor & Katedra za istraživanje SARChI: Politička ekonomija migracija u regiji SADC, Sveučilište u Pretoriji
Inocent Moyo
Izvanredni profesor: Odjel za geografiju i studije okoliša, Sveučilište u Zululandu
Kreirano: utorak, 11. lipnja, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!