Globalni ekonomski i društveni utjecaj obalnih gradova ne može se osporiti, ali oni su također među najranjivijima na posljedice klimatskih promjena. Ekstremni vremenski uvjeti poput oluja, poplava te porast razine mora dodatno ugrožavaju ova područja. Istraživanje koje je proveo međunarodni tim, predvođen profesorom Matthiasom Garschagenom sa Sveučilišta Ludwig-Maximilian (LMU) u Münchenu, ukazuje na značajne izazove s kojima se suočavaju obalni gradovi kada je riječ o prilagodbi klimatskim promjenama.
Globalne prilagodbe u različitim regijama
Rezultati studije, objavljene u časopisu Nature Cities, otkrivaju da znanje o prilagodbi varira diljem svijeta. Dok su istraživanja češća u gradovima globalnog Sjevera, oni u globalnom Jugu dobivaju znatno manje pažnje. Iako je u studiji uključeno 199 gradova iz 54 zemlje, većina istraživačkih napora koncentrirana je na razvijene zemlje. S obzirom na značajne razlike u bogatstvu i resursima, pristupi prilagodbi klimatskim rizicima, poput porasta razine mora, oluja i poplava, značajno se razlikuju.
Tehničke mjere, kao što su izgradnja nasipa i promjene u urbanističkom planiranju, češće su u bogatijim regijama, dok se u siromašnijim područjima, poput dijelova Afrike i Azije, stanovnici i tvrtke uglavnom oslanjaju na vlastite resurse u suočavanju s klimatskim izazovima.
Učinkovitost prilagodbi
Iako su u nekim zemljama postignuti značajni pomaci, mnoge prilagodbe nisu dovoljno učinkovite u smislu brzine, dubine i opsega. Istraživači su primijetili da većina gradova pokušava optimizirati postojeće sustave upravljanja katastrofama na temelju prošlih iskustava, a rijetko se propituje hoće li ti sustavi biti održivi u budućnosti. Na primjer, grad Ho Ši Min suočava se s ozbiljnim rizicima širenjem u poplavama pogođena područja, gradeći infrastrukturu koja će u budućnosti biti dodatno izložena katastrofama.
Prema Garschagenu, nužno je ubrzati prilagodbu i uključiti dublje promjene u pristup upravljanju rizicima. Trenutno, procesi prilagodbe u obalnim gradovima odvijaju se presporo u odnosu na brzinu klimatskih promjena.
Ranjivost i socijalni faktori
Još jedna ključna prepreka u prilagodbi jest nedostatak kvantificiranja rizika i nedovoljna procjena socijalne ranjivosti. Mnogi gradovi uzimaju u obzir buduće prirodne opasnosti poput poplava i toplinskih udara, ali rijetko procjenjuju promjene u demografiji, urbanom rastu i socijalnoj ranjivosti. Takvi trendovi, ističe Garschagen, ključni su jer gradovi poput Lagosa ili Jakarte danas neće biti isti za 20 godina. U tom smislu, potrebni su bolji scenariji i modeli kako bi se bolje procijenili budući rizici i načini na koje gradovi mogu na njih odgovoriti.
Pitanje koje se sve češće postavlja jest kada i gdje postaje održivije prestati s ulaganjima u obranu obale i umjesto toga razmotriti preseljenje stanovništva. Ovo je pitanje koje istraživači sve češće analiziraju, osobito u kontekstu ugroženih područja poput Manile.
Razlike između bogatih i siromašnih regija
Još jedan aspekt koji se pokazao ključnim jest duboka razlika u pristupima između bogatijih i siromašnijih regija. U gradovima Sjeverne Amerike i Europe prilagodbe uglavnom uključuju velike tehničke i institucionalne mjere, poput sustava zaštite obale i urbanističkih promjena. U regijama s manjim prihodima, poput Azije i Afrike, stanovnici se oslanjaju na vlastitu inicijativu i resurse kako bi se nosili s rastućim rizicima. Ovakva nejednakost samo dodatno povećava ranjivost tih zajednica.
Uz to, studija je pokazala da, iako postoji napredak u zakonodavstvu i planiranju, većina gradova još uvijek nema dugoročne i održive planove za smanjenje rizika. Profesor Garschagen poziva na veći napor u istraživanju i implementaciji mjera u gradovima globalnog Juga, koji su trenutno znatno podzastupljeni u znanstvenim istraživanjima.
Potencijalne promjene i buduće prilagodbe
Unatoč svim izazovima, postoje i pozitivni primjeri prilagodbi u pojedinim gradovima. Singapur, Hong Kong i nekoliko švedskih gradova uvode dodatne preventivne mjere i ekosustavno orijentirane pristupe kako bi zaštitili infrastrukturu i smanjili rizike od budućih klimatskih promjena. Zakonodavne reforme i poboljšanje planiranja pokazuju da su ove regije na putu prema dubljoj prilagodbi, dok su mnogi gradovi na srednjem nivou prilagodbi, poput Rotterdama i Helsinkija, uspješno integrirali nove mjere u svoj razvojni plan.
Unatoč napretku, Garschagen upozorava da su potrebne hitne i dalekosežne promjene kako bi se osigurala dugoročna otpornost obalnih gradova na klimatske promjene.
Izvor: Ludwig-Maximilians-Universität München
Kreirano: srijeda, 04. rujna, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!