Istraživanje koje su proveli znanstvenici na Sveučilištu u Kaliforniji, San Diego, na Školi za globalnu politiku i strategiju, otkriva novi pristup za predviđanje financijskih posljedica koje klimatske promjene imaju na poljoprivredu. Ovaj pristup bi mogao biti ključan u podršci sigurnosti hrane i financijskoj stabilnosti zemalja koje su sve više izložene klimatskim katastrofama.
U radu, objavljenom u Zborniku Nacionalne akademije znanosti, koriste se klimatski i poljoprivredni podaci iz Brazila kako bi se analizirao utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu i na taj način na povećanje broja neplaćenih kredita kod jedne od najvećih javnih banaka u zemlji. Prema istraživanju, u sljedećih trideset godina, moglo bi doći do povećanja broja neplaćenih kredita zbog klimatskih promjena za do 7%.
Rezultati studije pokazuju da, iako temperature rastu svugdje, postoji značajna varijacija u tome kako se to manifestira od regije do regije, što ističe potrebu za izgradnjom specifičnih tipova fizičke i financijske otpornosti.
Primjerice, predviđa se da će dijelovi sjevernog Brazila oko 2050. godine doživjeti dramatičnije sezonske oscilacije, s obilnijim padalinama zimi i sušim ljetima. Zbog toga bi politički planeri trebali razmišljati o potrebi za skladištenjem vode izgradnjom brana i rezervoara, kao i o povećanju kapaciteta za skladištenje podzemne vode. Nasuprot tome, centralni Brazil bi mogao imati prilično stabilno vrijeme, ali s višim ukupnim temperaturama, što ukazuje na potrebu za uzgojem usjeva otpornih na visoke temperature.
Autori rada koristili su statistički pristup, kombinirajući prošle klimatske podatke iz Brazila s informacijama o produktivnosti usjeva, prihodima farmi i učinku poljoprivrednih kredita. Ovi podaci kombinirani su s klimatskim simulacijama kako bi se predvidjeli budući vremenski uvjeti i njihov utjecaj na poljoprivredu, te kako će te promjene utjecati na financijske institucije.
Jedan od izazova u proučavanju utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu leži u činjenici da se neprestano događaju razne prilagodbe koje nisu lako uočljive, ali su iznimno važne za razumijevanje ranjivosti i promjena u rizicima, ističe suautorica Jennifer Burney, profesorica znanosti o okolišu na Sveučilištu u Kaliforniji, San Diego, na Školi za globalnu politiku i strategiju i Scripps institutu za oceanografiju. "Uspjeli smo razlikovati signale iz različitih tipova klimatskih utjecaja i koji od njih vode do većeg financijskog rizika."
Sistematično promišljanje o izgradnji otpornosti na klimatske promjene globalno Primarni cilj ovog istraživanja je poduprijeti otpornost sigurnosti hrane u uvjetima promjenjive klime, što zahtijeva razumijevanje kada bi male promjene klime mogle imati prekomjerne učinke, prelijevajući se preko regija ili u druge sektore preko institucija poput trgovine i bankarstva.
Razumijevanje sistemskog rizika koji klimatske promjene predstavljaju posebno je korisno za donosioce politika i agencije za pomoć u katastrofama, budući da klimatske promjene sve više postaju prijetnja nacionalnoj sigurnosti. U tom smislu, statistički pristup razvijen u studiji mogao bi se primijeniti globalno.
"Tehnika koju smo razvili pomoći će populacijama identificirati gdje su najranjiviji, kako će ih klimatske promjene najviše ekonomski pogoditi i na koje institucije trebaju usmjeriti pažnju kako bi izgradili otpornost," rekao je suautor studije Craig McIntosh, profesor ekonomije na Školi za globalnu politiku i strategiju.
Na primjer, neke vlade u regiji zapadnog Pacifika kupuju dodatnu hranu na globalnom tržištu u godinama kada se pojavljuje El Niño, kada je njihova produktivnost usjeva smanjena. Statistički pristup korišten u studiji mogao bi pomoći vladama širom svijeta da razumiju vlastite klimatske uvjete i da li će lokalne, regionalne ili međunarodne institucije biti najbolje postavljene za rješavanje tih problema.
Istraživanje bi moglo biti posebno korisno u razvoju fonda za gubitke i štete uspostavljenog od strane Ujedinjenih naroda 2022. godine. Fond je osmišljen kako bi pomogao kompenzirati zemlje u razvoju koje su najmanje doprinijele klimatskoj krizi, ali su se suočile s najtežim posljedicama njezinih razornih poplava, suša i porasta razine mora.
"Naša tehnika mogla bi pomoći zemljama razmišljati gdje bi povrat otpornosti za potrošeni novac bio najveći," rekao je Krislert Samphantharak, profesor ekonomije na Školi za globalnu politiku i strategiju. "Ova tehnika također pomaže u identifikaciji gdje bi moglo biti potrebno međunarodno reosiguranje."
Studija "Empirijsko modeliranje poljoprivrednog klimatskog rizika" također je suautor Bruno Lopez-Videla, koji je stekao doktorat iz ekonomije na Sveučilištu u Kaliforniji, San Diego, 2021. godine i Alexandre Gori Maia s Universidade Estadual de Campinas u Brazilu.
Izvor: University of California
Kreirano: srijeda, 10. travnja, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!