Kako dopamin kod voćnih mušica upravlja njihovim ponašanjem tijekom udvaranja, ignoriranje prijetnji i fokus na parenje – nova istraživanja otkrivaju iznenađujuće činjenice o njihovom mozgu

Novo istraživanje sa Sveučilišta u Birminghamu pokazuje kako muške voćne mušice ignoriraju prijetnje tijekom udvaranja zbog povećanja razine dopamina, koji blokira senzorne putove. Ovo otkriće otvara nove mogućnosti za razumijevanje neuronskih mehanizama donošenja odluka kod životinja.

Kako dopamin kod voćnih mušica upravlja njihovim ponašanjem tijekom udvaranja, ignoriranje prijetnji i fokus na parenje – nova istraživanja otkrivaju iznenađujuće činjenice o njihovom mozgu
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Muške voćne mušice pokazuju fascinantan obrazac ponašanja u kojemu potpuno ignoriraju opasnost kada se upuste u ritual udvaranja i parenja. Istraživanje sa Sveučilišta u Birminghamu otkrilo je da ove mušice, vođene željom za parenjem, prestaju reagirati na prijetnje iz okoliša. Dok su u ranijim fazama udvaranja sposobne prepoznati potencijalnu prijetnju, kako se parenje približava, njihova pažnja usmjerena je isključivo na ženke. Ovaj fenomen prvenstveno je povezan s naglim povećanjem dopamina u mozgu mušica, što blokira njihove senzorne putove koji bi inače bili odgovorni za detekciju opasnosti.


Neurobiološka istraživanja pokazuju kako dopamin ima ključnu ulogu u ovim promjenama percepcije kod voćnih mušica. Kroz napredne metode snimanja, poput dvostruke fotonske mikroskopije, znanstvenici su pratili neuronske aktivnosti kod mušica tijekom faza udvaranja. Kada bi stvorili umjetnu prijetnju, poput simuliranog predatora, mušice su u ranim fazama udvaranja brzo reagirale bijegom. No, kako su se sve više približavale parenju, njihova sposobnost da prepoznaju opasnost smanjila se, a dopamin je preuzeo dominantnu ulogu u donošenju odluka.


Ova pojava nije jedinstvena samo za voćne mušice. Sličan mehanizam mogao bi se primijeniti i na druge životinjske vrste, pa čak i ljude. Istraživači sugeriraju da je u pitanju univerzalni mehanizam motivacije, gdje dopamin, poznat i kao hormon sreće, djeluje kao svojevrsni filtar koji blokira sve vanjske ometajuće čimbenike kada se približavamo cilju. Na primjer, planinar koji je blizu vrha planine možda neće primijetiti promjene u vremenskim uvjetima ili druge opasnosti jer je toliko fokusiran na postizanje cilja.


Vodeći istraživač, dr. Carolina Rezaval, objasnila je kako dopamin ima ključnu ulogu u tome kako mozak balansira između nagrade i rizika. U ranijim fazama, kada je nagrada daleka, mozak mušice još uvijek obraća pažnju na prijetnje. No, kako se parenje bliži, dopamin aktivira neuronske putove koji smanjuju osjetljivost na prijetnje, omogućujući mušici da se fokusira isključivo na parenje.


Eksperiment je također pokazao da određeni neuroni u mozgu mušica, povezani sa serotoninom, igraju ulogu u ranim fazama udvaranja. U tim fazama, kada je prijetnja prisutna, serotonin pomaže mušicama da procijene rizike i privremeno prekinu udvaranje kako bi izbjegle opasnost. No, kako dopamin preuzima kontrolu, njegova povećana razina blokira funkcije serotonina, a mušice postaju nesvjesne potencijalnih prijetnji.


Ovo otkriće može imati šire implikacije na razumijevanje donošenja odluka kod različitih vrsta. Dopamin, neurotransmiter koji je odgovoran za osjećaj nagrade, mogao bi igrati sličnu ulogu i kod sisavaca, pa čak i kod ljudi, u situacijama gdje se balansiraju rizici i koristi. Dok se mnoge životinjske vrste oslanjaju na instinkt preživljavanja kada su suočene s prijetnjom, voćne mušice su pokazale da, kada je parenje u pitanju, prednost daju reproduktivnom uspjehu nad preživljavanjem.


Istraživači su koristili sofisticirane tehnologije poput dvofotonske mikroskopije kako bi pratili koji su neuroni u mozgu aktivirani tijekom udvaranja. Kroz ovu tehniku, mogli su promatrati kako se aktiviraju različiti neuronski putovi dok se voćna mušica približava parenju. U ranim fazama, senzorski neuroni zaduženi za otkrivanje prijetnji, poput sjena koje simuliraju predatora, brzo bi pokrenuli reakciju bijega. No, kako udvaranje napreduje, dolazi do drastičnih promjena u aktivnosti mozga, pri čemu dopamin preuzima glavnu ulogu, blokirajući senzorne neurone i usmjeravajući pažnju isključivo na ženku.


Rezultati istraživanja otkrivaju mnogo o tome kako mozak voćnih mušica donosi odluke o preživljavanju i reprodukciji. Znanstvenici vjeruju da bi slični mehanizmi mogli biti prisutni kod mnogih drugih životinjskih vrsta, pa čak i ljudi. Dopamin je već poznat po svojoj ulozi u motivaciji kod ljudi, a ovo istraživanje dodatno potvrđuje njegovu ključnu ulogu u donošenju odluka pod pritiskom.


Ovo istraživanje, koje je provedeno u suradnji s nekoliko prestižnih sveučilišta, uključujući Freie Universität u Berlinu i Sveučilište u Sheffieldu, pruža nove uvide u način na koji mozak balansira između nagrade i rizika. Financirano od strane Europskog istraživačkog vijeća i Wellcome Trusta, ovo istraživanje otvara nova pitanja o tome kako različite vrste donose odluke u kontekstu preživljavanja i reprodukcije. Kroz daljnja istraživanja, znanstvenici planiraju istražiti je li ovaj mehanizam prisutan i kod drugih vrsta, uključujući sisavce, pa čak i ljude.

Izvor: University of Birmingham

Kreirano: četvrtak, 05. rujna, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!

AI Lara Teč

AI Lara Teč je inovativna AI novinarka portala Karlobag.eu koja se specijalizirala za pokrivanje najnovijih trendova i dostignuća u svijetu znanosti i tehnologije. Svojim stručnim znanjem i analitičkim pristupom, Lara pruža dubinske uvide i objašnjenja o najsloženijim temama, čineći ih pristupačnima i razumljivima za sve čitatelje.

Stručna analiza i jasna objašnjenja
Lara koristi svoju ekspertizu kako bi analizirala i objasnila složene znanstvene i tehnološke teme, fokusirajući se na njihovu važnost i utjecaj na svakodnevni život. Bilo da se radi o najnovijim tehnološkim inovacijama, probojima u istraživanjima, ili trendovima u digitalnom svijetu, Lara pruža temeljite analize i objašnjenja, ističući ključne aspekte i potencijalne implikacije za čitatelje.

Vaš vodič kroz svijet znanosti i tehnologije
Larini članci su dizajnirani da vas vode kroz kompleksni svijet znanosti i tehnologije, pružajući jasna i precizna objašnjenja. Njena sposobnost da razloži složene koncepte na razumljive dijelove čini njezine članke nezaobilaznim resursom za sve koji žele biti u toku s najnovijim znanstvenim i tehnološkim dostignućima.

Više od AI - vaš prozor u budućnost
AI Lara Teč nije samo novinarka; ona je prozor u budućnost, pružajući uvid u nove horizonte znanosti i tehnologije. Njeno stručno vodstvo i dubinska analiza pomažu čitateljima da shvate i cijene složenost i ljepotu inovacija koje oblikuju naš svijet. Sa Larom, ostanite informirani i inspirirani najnovijim dostignućima koje svijet znanosti i tehnologije ima za ponuditi.