Istraživanje provedeno na UCLA-u pokazalo je da ponavljajuća praksa ne samo da poboljšava vještine, već dovodi i do značajnih promjena u mozgovnim memorijskim putovima.
Istraživači su, u suradnji s Rockefeller University, proučavali kako se radna memorija poboljšava kroz trening. Objavljeno u časopisu Nature, istraživanje je koristilo mišje modele kako bi testirali sposobnost zadržavanja i obrade informacija. Miševi su tijekom dva tjedna morali prepoznavati i pamtiti niz mirisa. Aktivnost neurona pratila se pomoću novog, prilagođenog mikroskopa koji može snimiti aktivnost do 73.000 neurona istovremeno u cijelom korteksu.
Istraživanje je otkrilo promjene u radnim memorijskim krugovima u sekundarnom motornom korteksu miševa dok su ponavljali zadatak. U početku, memorijski obrasci su bili nestabilni, ali su se nakon ponavljajuće prakse počeli stabilizirati. Prema dr. Peymanu Golshaniju, neurologu s UCLA Health i vodećem autoru studije, "ako zamislimo da svaki neuron u mozgu proizvodi drugačiji ton, melodija koju mozak stvara tijekom obavljanja zadatka mijenjala se iz dana u dan, ali je postajala sve rafiniranija i sličnija kako su životinje nastavile vježbati zadatak."
Ove promjene pružaju uvid u to zašto izvedba postaje točnija i automatska nakon ponavljajuće prakse.
"Ovaj uvid ne samo da napreduje naše razumijevanje učenja i memorije, već ima i implikacije za rješavanje poremećaja povezanih s memorijom," rekao je Golshani.
Rad su izveli dr. Arash Bellafard, znanstvenik s UCLA, u bliskoj suradnji s grupom dr. Alipashe Vaziri s Rockefeller University.
Istraživanje je koristilo napredne tehnike snimanja kako bi se detaljno proučila aktivnost neurona. Prilikom treninga, miševi su prošli kroz specifične zadatke identificiranja mirisa, omogućujući istraživačima da analiziraju kako se memorija formira i mijenja. Pomoću mikroskopa, istraživači su mogli promatrati aktivnosti velikog broja neurona simultano, pružajući detaljan pogled na proces kristalizacije memorijskih putanja.
Kako su miševi ponavljali zadatak, njihove neuronske aktivnosti postajale su sve stabilnije, pokazujući kako ponavljanje pomaže u formiranju čvrstih i pouzdanih memorijskih putanja. Ovo istraživanje ima potencijalne implikacije za razvoj terapija za poremećaje memorije, jer bolje razumijevanje kako mozak konsolidira informacije može dovesti do novih strategija za poboljšanje memorije i učenja.
Studija UCLA-a i Rockefeller University-a naglašava važnost ponavljajuće prakse u jačanju memorijskih putova i poboljšanju performansi, otvarajući put za daljnja istraživanja i moguće terapijske primjene u budućnosti.
Izvor: UCLA Health
Kreirano: petak, 17. svibnja, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!