Podaci dobiveni putem pametnih narukvica i mobilnih telefona mogu značajno pomoći osobama oboljelim od multiple skleroze (MS) u praćenju napredovanja bolesti. Istraživački tim predvođen Etičkom školom u Zürichu dokazao je korisnost ovih uređaja u prikupljanju pouzdanih podataka o zdravstvenom stanju pacijenata.
Multiple skleroza je podmukla bolest koja uzrokuje da imunološki sustav napada vlastita živčana vlakna, što otežava prijenos živčanih signala. Oboljeli od MS-a doživljavaju različite stupnjeve oštećenja motoričkih funkcija i osjeta, što otežava svakodnevne aktivnosti i umanjuje kvalitetu života. Budući da su simptomi i napredovanje bolesti individualni, također je individualiziran i pristup njihovom liječenju. Liječnici redovito traže od pacijenata da opisuju svoje simptome, poput umora, kako bi mogli pratiti napredovanje bolesti i predlagati učinkovite terapije.
Oslanjanje na sjećanje Pacijenti se često suočavaju s izazovom da moraju pružiti informacije o svom zdravstvenom stanju i sposobnostima tijekom prethodnih tjedana ili mjeseci, oslanjajući se pritom na sjećanje. Podaci prikupljeni na ovaj način mogu biti neprecizni i nepotpuni jer pacijenti mogu pogrešno zapamtiti detalje ili prilagoditi svoje odgovore društvenim očekivanjima. Takvi odgovori značajno utječu na zapisivanje napredovanja bolesti, što može dovesti do pogrešnog upravljanja bolešću.
"Liječnici bi imali koristi od pristupa pouzdanim, čestim i dugotrajnim mjerenjima zdravstvenih parametara pacijenata koji pružaju točan i sveobuhvatan pregled njihovog zdravstvenog stanja", objašnjava Shkurta Gashi, vodeća autorica nove studije i postdoktorandica na grupama koje vode profesori Christian Holz i Gunnar Rätsch na Odjelu za računarstvo, kao i stipendistica ETH AI Centra.
Zajedno s kolegama iz ETH Zürich, Sveučilišne bolnice Zürich i Sveučilišta u Zürichu, Gashi je pokazala da pametne narukvice i mobilni telefoni mogu osigurati ovakve pouzdane dugoročne podatke s visokom vremenskom rezolucijom. Njihova studija objavljena je u časopisu NPJ Digital Medicine.
Digitalni pokazatelji za MS Istraživački tim je okupio grupu volontera – 55 oboljelih od multiple skleroze i dodatnih 24 osobe u kontrolnoj skupini – te je svakoj osobi dao narukvicu za praćenje tjelesne aktivnosti. Tijekom dvotjednog perioda, istraživači su prikupljali podatke s ovih nosivih uređaja kao i s pametnih telefona sudionika. Nakon toga izveli su statističke testove i analizu podataka pomoću tehnika strojnog učenja kako bi identificirali pouzdane i klinički korisne informacije.
Posebno značajni pokazali su se podaci o tjelesnoj aktivnosti i otkucajima srca koji su prikupljeni s nosivih uređaja sudionika. Što je veća težina bolesti i razina umora kod sudionika, to su bili niži njihovi pokazatelji tjelesne aktivnosti i varijabilnost otkucaja srca. U usporedbi s kontrolnom skupinom, pacijenti s MS-om dnevno su napravili manje koraka, bili su manje fizički aktivni i imali su konzistentnije intervale između otkucaja srca.
Učestalost korištenja pametnog telefona također je pružila važne informacije o težini bolesti i razini umora: što je sudionik rjeđe koristio telefon, to je bila veća njegova razina invaliditeta i teža razina umora. Istraživači su uvide u motoričke funkcije dobili putem igre na pametnom telefonu. Razvijena na ETH-u prije nekoliko godina, ova igra zahtijeva od korisnika da što brže dodiruje zaslon kako bi virtualna osoba brzo trčala. Praćenje brzine dodira i kako se frekvencija dodira mijenja tijekom vremena omogućava istraživačima da izvuku zaključke o motoričkim sposobnostima i fizičkom umoru.
"Sveukupno, kombinacija podataka s uređaja za praćenje tjelesne aktivnosti i pametnog telefona omogućava nam razlikovanje zdravih sudionika od onih s MS-om s visokom razinom točnosti", kaže Gashi. "Kombinacija informacija vezanih uz različite aspekte bolesti, uključujući fiziološke, bihevioralne, motoričke performanse i informacije o spavanju, ključna je za učinkovitije i točnije praćenje bolesti."
Pouzdan pristup Ovaj novi pristup pruža oboljelima od MS-a jednostavan način prikupljanja pouzdanih i klinički korisnih dugoročnih podataka tijekom njihovih svakodnevnih aktivnosti. Istraživači očekuju da će ovakva vrsta podataka dovesti do boljih terapija i učinkovitijih tehnika upravljanja bolesti: sveobuhvatniji, precizniji i pouzdaniji podaci pomažu stručnjacima donositi bolje odluke i moguće je čak predložiti učinkovite terapije ranije nego prije. Štoviše, evaluacija ovih podataka omogućuje stručnjacima provjeru učinkovitosti različitih tretmana.
Istraživači su sada svoj skup podataka učinili dostupnim drugim znanstvenicima. Također ističu potrebu za većom studijom i više podataka kako bi razvili pouzdane i generalizirane modele za automatsku evaluaciju. U budućnosti, takvi modeli bi mogli omogućiti oboljelima od MS-a značajno poboljšanje života zahvaljujući podacima s uređaja za praćenje tjelesne aktivnosti i pametnih telefona.
Izvor: Eidgenössische Technische Hochschule Zürich
Kreirano: nedjelja, 21. travnja, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!