Svatko se može naći u situaciji kada postupa nepromišljeno. No, osobe koje su zaista neupućene često pokazuju nedostatak samopromišljanja i tvrdoglavo se drže svojih mišljenja, bez obzira na njihovu iracionalnost. Takve osobe karakterizira nepokolebljivo samopouzdanje i često su nesvjesne vlastitih nedostataka. Stvaraju retrospektivna opravdanja kako bi opravdali svoja uvjerenja i nepokolebljivo ih se drže.
Čak i kada su suočeni s prilikama za osobni rast i promjenu, čini se da su nesposobni izvući se iz svojih ukorijenjenih navika. Raspravljati s tvrdoglavim pojedincima može biti jednako zbunjujuće koliko i frustrirajuće. Mnogi su to shvatili kao bezizlaznu situaciju.
Kako je američki pisac Mark Twain jednom upozorio:
Nikada ne raspravljaj s glupim ljudima, spustit će te na svoju razinu, a zatim pobijediti na temelju iskustva.
Suprotstavljanje nerazumnosti čini se kao samo jačanje iste. Takvi pojedinci napajaju se moći i kontrolom, braneći svoj stav i negirajući svoju ludost, bez obzira na protuargumente.
Unatoč ovim izazovima, i dalje je moguće takve ljude potaknuti na razumnije ponašanje. Sve počinje s razumijevanjem korijena nerazumnosti. S psihološke točke gledišta, nerazumnost se često smatra posljedicom kognitivnih pristranosti ili grešaka u prosudbi.
Zašto pristranosti ostaju Brojni ugledni psiholozi pripisuju iracionalna uvjerenja i nerazumna djela našim kognitivnim ograničenjima. Istraživanja ljudske kognicije i donošenja odluka osvijetlila su zašto ove pristranosti ostaju. Otkrivaju da ljudi nisu čisto racionalna bića. Prebacuju se između brzog, intuitivnog razmišljanja i sporog, racionalnog razmišljanja, ovisno o situaciji.
Neuroznanstvenici su također dali svoje mišljenje, primjećujući da frontalni režnjevi mozga, odgovorni za racionalno razmišljanje, mogu biti nadjačani amigdalom, primitivnijim sustavom za obradu prijetnji. U hitnim situacijama koje zahtijevaju brze odluke, sporija, namjerna obrada informacija često se stavlja na stranu.
Brojne kognitivne pristranosti mogu pomoći objasniti neke nelogične odluke koje ljudi donose. Na primjer, pojedinci mogu biti podložni potvrdnoj pristranosti, gdje favoriziraju informacije koje se slažu s njihovim prethodnim uvjerenjima. Također mogu podleći "sidrenju", postajući prekomjerno utjecani prvim komadom informacije koji prime (sidro), čak i kada se ta informacija pokaže irelevantnom ili proizvoljnom.
Efekt pretjeranog samopouzdanja još je jedan potencijalni faktor u igri, uzrokujući da ljudi precjenjuju svoje sposobnosti i znanje te točnost svojih uvjerenja. Postoji i fenomen grupnog mišljenja, gdje grupe daju prednost konsenzusu i konformizmu nad kritičkom evaluacijom.
Pogrešne odluke također mogu biti rezultat temeljne atribucijske pogreške. To uključuje pogrešno pripisivanje ponašanja drugih unutarnjim faktorima, kao što su osobnost, umjesto vanjskim faktorima, poput situacijskih utjecaja.
Također, heuristika dostupnosti objašnjava tendenciju oslanjanja na informacije koje brzo i lako padaju na pamet pri donošenju odluka.
Iako te kognitivne pristranosti same po sebi ne impliciraju nerazumnost, ako se ne adresiraju, mogu predstavljati značajne rizike.
Upravljanje pogrešno usmjerenima Kada pojedinci prepoznaju svoje kognitivne pristranosti, postaju voljniji sudjelovati u produktivnim raspravama i stjecati dublje uvide u vlastito ponašanje. Umjesto da pokušavaju uvjeriti druge kroz racionalni diskurs, može ih se potaknuti da istraže te pristranosti.
Promicanje reflektirajućeg razmišljanja: Ljudima se može naučiti kako pravilno dekodirati informacije s kojima se susreću. Mogu naučiti raspoznati jesu li njihova vlastita opažanja i uvjerenja utemeljena na točnim dokazima.
Zagovaranje veće samosvijesti: Kada ljudi steknu samosvijest, sposobni su reflektirati o svom ponašanju objektivnije.
Održavanje ljudi na zemlji: Samoživi ljudi često pokazuju nedostatak interesa za mišljenja drugih. Trebaju steći realniju perspektivu života i kultivirati svoju sposobnost samoevaluacije. Empatija je još jedan izvrstan lijek protiv nerazumnosti.
Satira kao alat: Satira ima potencijal potaknuti razmišljanje i kritičko promišljanje. Navodi ljude da preispituju svoje pretpostavke bez osobnog napadanja pojedinaca.
Neka uče na teži način: Umjesto da se pojedincima nalaže izbjegavanje određenih nerazumnih aktivnosti, može ih se poticati da nastave. To može biti rizično, ali nada se da će, kada njihove akcije dovedu do katastrofalnih ishoda, oni naučiti iz iskustva.
Voditi primjerom: Učinkovit lider, bilo u vladi, poslovanju ili bilo kojem drugom sektoru, zahtijeva kombinaciju inteligencije, znanja, mudrosti, empatije i suosjećanja. Dodatne važne kvalitete su kritičko razmišljanje, vještine rješavanja problema, sposobnost rukovanja složenim pitanjima i sposobnost suradnje s drugima te razlikovanje mudrih od nerazumnih.
Lider poput ovog može postaviti primjer koji se kontrastira s ponašanjem nerazumnih lidera.
Glupost u 'post-istinitom' dobu U današnjem dobu "post-istine" suočavamo se s dnevnim bombardiranjem javnog diskursa koji zamagljuje granicu između činjenica i fantazije. Prevareni smo greškama i lažima, a društveni mediji čine se da pojačavaju takvu glupost. Uspon društvenih medija učinio je ljudske slabosti vidljivijima nego ikad. Skloni smo potcijeniti broj neupućenih pojedinaca među nama i utjecaj koji takve osobe mogu imati nad velikim grupama.
Opasna kombinacija moći i gluposti može poremetiti živote nebrojenih ljudi. Nažalost, dok god postoje nerazumni podržavatelji koji omogućuju takvim liderima, ljudi će biti zarobljeni u svojoj kolektivnoj gluposti. Značajna protuteža kolektivnoj gluposti jest prisutnost institucionalnih sigurnosnih mjera.
Građani moraju njegovati snažnu građansku kulturu, potičući društvo u kojem mogu imati utjecaj na svoju vladu. Potrebni su zakoni koji obeshrabruju dezinformacije i pravni putevi za borbu protiv lažnih vijesti, posebno kada uzrokuju osobnu štetu.
Obrazovanje može dovesti ljude do otkrivanja i priznavanja vlastite neinformiranosti, njegujući razmišljanje i informirano društvo koje je bolje opremljeno za suočavanje s zamkama gluposti.
Original:
Manfred Kets de Vries
Uvaženi klinički profesor razvoja vodstva i organizacijskih promjena, INSEAD
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!